Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci bio je u utorak 11. rujna 2018. mjesto održavanja Dekanske konferencije Medicinskih fakulteta u Republici Hrvatskoj, na kojoj su sudjelovali prof. dr. Marijan Klarica, dekan Medicinskog fakulteta iz Zagreba, prof.dr. Zoran Đogaš, dekan Medicinskog fakulteta u Splitu, dr. sc. Ivan Miškulin, savjetnik dekana Medicinskog fakulteta u Osijeku i domaćin prof.dr.. Tomislav Rukavina, dekan Medicinskog fakulteta u Rijeci na kojoj su se iznijeli zaključci o navodnim potrebama novih studija medicine, upisnim kvotama i brojnosti zdravstvenog kadra.
Tragom neformalnih saznanja dekani četiri hrvatska Medicinska fakulteta, okupljeni na današnjem Dekanskom kolegiju, javnosti su uputili poruke o nužnosti postojanja vizije i izrade strategije studija medicine od strane Ministarstva zdravstva i Ministarstva obrazovanja i znanosti kako bi se uopće moglo procjenjivati kadrovske potrebe za liječnicima i ostalim djelatnostima u zdravstvenom sustavu i tako zaustavile neslužbene najave o pokretanju novih studija medicine na Sveučilištu u Puli, Katoličkom sveučilištu u Zagrebu i Sveučilištu Sjever u Varaždinu. Sa današnje Dekanske konferencije dekani s u iznijeli zajednički stav o potrebama za doktorima medicine i kolike su upisne kvote realno potrebne Hrvatskoj.
„Ono što sada četiri Medicinska fakulteta obrazuju je nešto malo manje od 550 liječnika godišnje, što znači da u idućih 10 godina ćemo obrazovati 5.500 liječnika, stoga ne postoji opasnost od manjka liječnika, dapače imamo ih dovoljno. Kada tome dodamo sve one koji će diplomirati na našim studijima na engleskom jeziku, dolazimo do vrlo velike brojke od približno 6 000. liječnika u tome periodu. Neka objektivna potreba za dodatnim školovanjima liječnika ne postoji. Medicinski fakulteti su 2009. godine podigli upisne kvote, predviđajući da će se za desetak godina dogoditi manjak liječnika i time smo tu situaciju uspješno prevenirali. Tako se u Zagrebu broj upisanih studenata povećao sa 240 na 300 studenata, a u Rijeci i Splitu za oko 20 posto. Potreba za liječnicima je potpuno zadovoljena, dapače, prema zadnjim podacima na Zavodu za zapošljavanje je 150 liječnika, uza sve one koji su otišli iz Hrvatske“, zaključci su današnje Dekanske konferencije. Prof. dr. Klarica, dekan Medicinskog fakulteta u Zagrebu nabrojao je sedam kriterija koji trebaju biti zadovoljeni za otvaranje novih studija – prvi je potreba za njime uz odgovarajući program edukacije liječnika, zadovoljenje ekonomskog kriterija, odnosno isplativost takvoga studija, nužan je prostor i odgovarajuća oprema, ispunjavanje visokih kriterija predkliničke i kliničke nastave ali i jasan ustroj i j demografska slika što nam treba.
S druge su strane, sva četiri Medicinska fakulteta u Hrvatskoj kadrovski su podkapacitirana, upozorio je dekan Klarica, podsjetivši na zabranu zapošljavanja, unatoč tome što su potrebe kroz godine rasle. Kriteriji su zbog ulaska u EU podignuti i promijenjena je paradigma edukacije liječnika. Ulaze u zdravstveni sustav nakon specijalizacije, a ne nakon završenog šestogodišnjeg studija, istakao je prof.dr. Klarica. Dekani stoga ne vide odakle namiriti sredstva za nove studije medicine. Upravo zbog nedostatku kadrova studij sestrinstva u Puli je već nakon godinu dana od pokretanja ugašen.
„Otac“ splitskog Medicinskog fakulteta, koji je nastao prije 45 godina, a 21 godinu djeluje samostalno, bio je upravo zagrebački Medicinski fakultet, reako je dekan splitskog Medicinskog fakulteta prof.dr. Zoran Đodaš. Identična situacija bila je i s rjiečkim Medicinskim fakultetom kojega je također pokrenuo zagrebački Medicinski fakultet.
Nedostatak strategije za potrebom liječničkog i medicinskog kadra iza koje bi trebali stajati Ministarstvo zdravstva i Ministarstvo obrazovanja i znanosti ključni je kriterij za realne potrebe i daljnji razvoj, zaključio je dekan riječkog Medicinskog fakulteta Tomislav Rukavina.
