Nakon razornog potresa u Sisačko-moslavačkoj županiji pomoć nažalost nije uključivala odgovarajući broj stambenih kontejnera, kamp kućica i šatora. Ravnatelj Civilne zaštite Damir Trut kazao je kako je u srijedu stiglo do Gline i Petrinje 18 stambenih kontejnera, a u narednim danima treba stići još 80. Ipak, taj broj je višestruko manji od potrebnoga te nije jasno zašto nisu iskorištene državne robne zalihe u kojima se nalaze stambeni kontejneri, šatori, mobilni agregati za proizvodnju električne energije i višenamjenske auto cisterne za prijevoz pitke vode i goriva.
Članak 2. Zakona o strateškim robnim zalihama uz druge navedene izvanredne situacije izrijekom propisuje kako se zalihe stvaraju za zadovoljenje osnovnih potreba opskrbe stanovništva i u slučaju velikih prirodnih nepogoda. Hrvatska Vlada je u listopadu poslala u Sabor godišnje Izvješće o stanju i upravljanju robnim zalihama za 2019. godinu.
Vrijednost robnih zaliha na zadnji dan prošle godine iznosila je 537 405 854,46 kuna. Vrijednosno najveći udio robnih zaliha je u pšenici, čak 18 %, višenamjenske cisterne čine 15 %, eurodizel gorivo 12 %, kukuruz 8 %, juneće meso u živom i šatori po 6 %, cjelodnevni suhi obrok i mesne konzerve te pumpe za vodu po 4 %, svinjsko meso u živom i riblje konzerve po 2 % te kontejneri za stanovanje i plovila po 1 % ukupne vrijednosti. Prevedeno u financijske vrijednosti Republika Hrvatska ima u državnim zalihama 96,7 milijuna kuna pšenice, 80,6 milijuna kuna višenamjenskih auto cisterni, 32,2 milijuna kuna suhih obroka i mesnih konzervi odnosno šatora, 10,7 milijuna kuna ribljih konzervi te 5,4 milijuna kuna stambenih kontejnera, piše Goranko Fižulić za Telegram.
Sveukupno bi dakle u državnim strateškim zalihama trebalo biti 186 šatora, 54 višenamjenske auto cisterne, 144 stambena kontejnera, te najmanje s 15 agregata za proizvodnju električne energije i 12 000 vreća za spavanje. Sve te količine trebale su biti dopremljene do Petrinje, Gline i okolnih sela i zaseoka najkasnije 24 sata nakon katastrofalnog potresa. Ako u zalihama ne postoje stambeni kontejneri u vrijednosti od 5,4 milijuna kuna, višenamjenske cisterne u vrijednosti od 80,6 milijuna kuna, ako u njima nema barem 186 šatora, 12 000 vreća za spavanje i 15 agregata onda bi Savjet za robne zalihe i ministar gospodarstva Tomislav Ćorić morali objasniti što se sa svim tim zalihama dogodilo. Ako pak svi ti kontejneri, šatori i agregati stvarno postoje u državnim zalihama onda bi ravnatelj Civilne zaštite Damir Trut morao javnosti otkriti tajnu zbog čega još uvijek nisu dopremljeni u Petrinju, Glinu okolna sela i zaseoke, piše Telegram.
