Delta varijanta koronavirusa do sada se proširila u 80-ak zemalja svijeta. Javnozdravstvene vlasti objavile su kako je delta varijanta sada dominirajući soj čime je zamijenila britanski soj, odnosno alfa varijantu. Podsjetimo, delta varijanta, odnosno indijski soj, prvi je puta detektiran u indijskoj državi Maharashtri u listopadu 2020. godine. Uobičajeni simptomi su glavobolja, curenje nosa i upala grla, a kod zaraženih ovim sojem ne primjećuje se gubitak okusa i mirisa, piše Večernji list.
Imunolog Zlatko Trobonjača s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci za Večernji list kazao je: „Da, navodi se da je gubitak okusa i mirisa rijedak, možda manje od 10%, za razliku od kentskog soja gdje se događa u više od 50% slučajeva. U Velikoj Britaniji naročito su zahvaćeni mlađi jer nisu cijepljeni ili nisu cijepljeni objema dozama. Jedna doza Pfizera štiti na razini od oko 35% od simptomatske bolesti, što je jako malo, dok su dvije doze na razini više od 90%, što je gotovo jednako u odnosu na kentski soj. Indijski soj je kolokvijalni naziv za nekoliko sojeva koji su, prema PANGO klasifikaciji, dobili oznake B.1.617.1 (2, 3), od kojih se trenutačno najbrže širi B.1.617.2, prema klasifikaciji SZO-a, nazvan delta sojem. Poznato je da se proširio u više od 80 zemalja svijeta te da se trenutačno najbrže širi u Velikoj Britaniji, gdje je više od 90% svih novoinficiranih zahvaćeno ovim sojem, te u Portugalu, s više od 60% svih novoinficiranih, a u SAD-u više od 10%. Delta soj je u Velikoj Britaniji praktički potpuno istisnuo kentski soj (nazvan i alfa sojem prema klasifikaciji SZO-a) s obzirom na to da se znatno brže širi od njega. Naime, poznato je da je kentski soj u odnosu na originalni zarazniji oko 50%, dok je delta soj u odnosu na kentski po svemu sudeći zarazniji za više od 60%.
U osnovi riječ je o virusnoj evoluciji, unapređivanju, prilagodbi ljudskoj biologiji i mogućnostima širenja temeljem normi osobnog i društvenog ponašanja ljudi. Delta virus od ukupno 30-ak mutacija u odnosu na originalni soj nosi osam mutacija, u obliku aminokiselinskih zamjena ili delecija, u odsječku genoma koji kodira protein šiljka kao funkcijski najvažniji dio virusa. Među njima su najvažnije dvije, L452R mutacija u RBM (receptor-binding motif), koji kodira S-protein u dijelu koji se veže na stanični receptor, a koju nalazimo, primjerice, u kalifornijskom soju, te novu T478K mutaciju. Cjepiva dobro djeluju na ovu varijantu, doduše nešto slabije nego na originalnu, ali samo nakon primljene obje doze. Naime, nakon prve doze učinkovitost sprečavanja simptomatskog COVID-19 je oko 30-35% za AZ i Pfizer cjepiva, dok je dva tjedna nakon druge doze učinak Pfizerova cjepiva oko 90%, a AZ 60%. Valja naglasiti da Pfizerovo cjepivo u obje doze smanjuje mogućnost hospitalizacije nakon infekcije delta sojem 96% (20 puta) u odnosu na necijepljene, a AZ cjepivo 92%. Novi je problem pojava takozvanog delta plus soja koji ima novu, dodatnu mutaciju K417N. Otkriven je u Velikoj Britaniji i u uzorcima iz Indije. Čini se da ovaj soj može izbjegavati neutralizaciji protutijelima iz lijeka Casirivimab koji se kao koktel monoklonskih protutijela koristi u liječenju COVID-19 u Indiji. Sve u svemu, temeljem širenja ovih sojeva, možemo se pribojavati jeseni iako se iskreno nadam da neće doći u Hrvatsku i prije.“
