Imunolog Zlatko Trobonjača gostovao je u Dnevniku HTV-a gdje je istaknuo nekoliko faktora koji su uzrokovali porast broja zaraženih. Prvi faktor je činjenica da nemamo kolektivni imunitet. Naime, trebali bismo imati oko 70 % imunih osoba koje su preboljele Covid-19 ili su se cijepile. Drugi faktor su visoko zarazni sojevi koji se puno brže šire. Treći razlog je puštanje školskog sustava u pogon.
„Možemo potegnuti paralelu sa situacijom od jesenas kad smo otvorili školski sustav, a u listopadu imali eksponencijalni rast epidemije. Znamo s čime smo završili u studenom i prosincu. Očigledno takav scenarij bi mogao biti moguć i sada tijekom proljeća ako nekakvim protuepidemijskim mjerama, tu prvenstveno mislim na odgovornost naših sugrađana, ne onemogućimo širenje epidemije. Ako se to ne dogodi, što se tiče sugrađana, onda će Stožer morati donijeti neke druge mjere“ kazao je Trobonjača.
Na pitanje može li se daljnje ponašanje virusa predvidjeti, Trobonjača je kazao da izvornog wuhanskog soja više nama: „Naravno da će se to i dalje nastavljati, novi sojevi se stvaraju. Posebno se stvaraju u imunodeficijentnim ljudima koji, kada obole, oni mogu nositi infekciju i više mjeseci. Kako nemaju učinkovitu imunost koja bi mogla eradicirati virus u potpunosti pojavljuju se neki sojevi virusa koji na neki način izbjegnu toj djelomičnoj imunosti u takvih ljudi i nakon toga se mogu proširiti i pojaviti u populaciji.“
Srbija i BiH su postali velika žarišta, a Trobonjača je kazao kako sve što se kod nas događa da je očekivano: „S obzirom na situaciju u BiH i Srbiji i nekim drugim zemljama s kojima imamo cirkulaciju ljudi i vidimo da su određeni sojevi virusa doneseni, cijeli scenarij u susjedstvu moguć je i kod nas, samo je pitanje hoće li se dogoditi, a prvenstveno je pitanje na koji način ćemo se ponašati i hoćemo li spriječiti da se takav scenarij dogodi.“
Isto tako, komentirao je i AstraZenecino cjepivo: „Određene patološke pojave imate u normalnoj populaciji. Držim da bi trebali čekati izvješće i preporuke regulatornih agencija. Teško mi je gledati kada neki ljudi za sebe odluče i kažu da se neće cijepiti, vi kao laik ne možete odlučiti, treba slušati stručnjake. Ako EMA kaže da je cjepivo dobro i pouzdano i da nije povezano s nekim patološkim stanjima, onda ga treba primjenjivati. Ako EMA kaže da ga treba povući, onda ćemo ga valjda povući.“ Nadodao je i kako jednodozno cijepljenje ima prednosti, ali i mana: „Jednodozno cijepljenje možda neće štititi od nastupa određenih simptoma i pogotovo od asimptomatskih infekcija, ali će štititi od težih oblika bolesti i smrti. Na razini individualne zaštite će sigurno dobro doći. Jednodozno cijepljenje je povezano s većim postotkom asimptomatskih infekcija, pretpostavljamo, a naravno ako se čovjek asimptomatski inficira onda može širiti virus i po toj logici će se epidemija puno sporije eliminirati nego kada bi se primjenjivale dvije doze. Ako bi se jednodozno cijepljenje počelo primjenjivati globalno kao jedan protokol, tada bi mogućnost nastanka virusnih bio mnogo veći. Prioritet su skupine gdje epidemiolozi utvrde da se virus najbrže širi. Ako ustvrde da se u radnoj populaciji najbrže širi, a želite suzbiti epidemiju, onda ćete njih cijepiti. Prije smo išli drugom logikom, željeli smo zaštititi starije s obzirom da su najugroženiji s obzirom na ishod bolesti“, prenosi HRT.
