Danas je Ministarstvo zdravstva održalo press konferenciju na kojoj je iznijelo nalaz zdravstvene inspekcije i zaključak stručnog povjerenstva, kojeg su činili Ivan Puljiz, Senka Kajčić, Eduard Galić, Venija Cerovečki Nekić, Miroslav Majer, Davor Majer, vezano uz preminulog novinara Vladimira Matijanića. Podsjetimo, Matijanić je preminuo 5. kolovoza. Na press konferenciji su sudjelovali ministar zdravstva Vili Beroš, Mirjana Tadić, prof. Julije Meštrović, Radmina Majhen Ujeveić, zamjenica ravnatelja Zavoda za Hitnu medicinu, Marko Rađa i Emilija Ugarković, liječnik pokojnog Vladimira Matijanića.
"Nismo uočili značajnih stručnih propusta. Smrtni ishod je zbog komplikacija od covida"
Tadić je istaknula sljedeće: „Nadzor je obavljen u KBC- Split, u Zavodu za hitnu medicinu, u Domu zdravlja u ordinaciji doktorice Ugarković te u privatnoj ambulanti. Temeljem nadzora i mišljenja utvrđeno je sljedeće:
Mi smo obradili ranije zdravstveno stanje. Pokojni je bolovao od više bolesti. Nije se redovito kontrolirao. Pacijenti imaju veći rizik od teškog oblika i smrti ako dobiju covid, pacijent je samoinicijativno kontaktirao imunologinju koja mu je savjetovala da prolongira cijepljenje. Nakon toga se više nije javio.
Necijepljenje protiv covida dodatno povećava rizik kod takvih bolesnika. Primljen je 2.8. učinila se obrada te je pušten kući uz preporuke. Sve je bilo po pravilima struke, osim što ga je pregledala specijalizantica uz telefonsku konzultaciju specijalista.
5.8. pacijent telefonski kontaktira dispečera Hitne te je pravovremena intervenciju upućen tim T1, s liječnikom, prema izmjerenim parametrima nije bilo razloga za prijevoz u zdravstvenu ustanovu. Istog dana tijekom druge intervencije pacijent je bio tijekom lošeg stanja. Unatoč provedenim mjerama dolazi do smrtnog ishoda. Utvrđena je proceduralna nepravilnost prilikom obdukcije. Nismo uočili značajnih stručnih propusta. Smrtni ishod je zbog komplikacija od covida.
Prisutna je visoka razina zdravstvene zaštite. To se vidi i iz toga što je došlo do razgovora sa specijalistom", donosi Index.
Pročitala je i zaključak nalaza:
“Analizom postupaka zdravstvenih djelatnik koji su bili uključeni u pružanje medicinske skrbi pacijentu nismo uočili značajnijih stručnih propusta. Skupa dvaju akutnih upalnih zbivanja vitalnih organa: srca i pluća, doveo je kod pacijenta do rapidnog pogoršanja srčane i dišne funkcije koja je rezultirala kardiorespiratornim arestom, pri čemu brzina kliničkog urušavanja stanja pacijenta govori da je kod nejga bila ključna uloga btzonapredujućeg razvoja miokarditisa koji je doveo do smrti mehanizmom maligne aritmije, što može nastupiti u iznimno kratkom vremenskom periodu. Smrtni ishod bio je posljedica nepredvidljivog odnosno brzonapredujućeg tijeka upalne bolesti srčanog mišića i plućnih promjena kao komplikacije osnovne bolesti COVID-19.
Iz opsega komunikacije sa zdravstvenim djelatnicima i poduzetih aktivnosti u okviru javnozdravstvenog sustava, prisutna je visoka razina dostupnosti zdravstvene zaštite kako primarne, tako i bolničke zdravstvene zaštite. U toj komunikaciji, koja je u dijelu nadilazila uobičajeni opseg (primjera radi, izravna telefonska komunikacija s bolničkim spcijalistom), vidljiv je i vremenski kontinuitet opisane dostupnosti.
Iz svega navedenog, ovaj predmet upućujemo Hrvatskoj liječničkoj komori na eventualno postupanje te Općinskom državnom odvjetništvu Republike Hrvatske u Splitu na njihovo traženje”, stoji u zaključku nalaza.
Što znači neredovitost kontroliranja?
Govorio je i docent Mayer: “Neredovitost kontroliranja znači da je u rujnu razvio prve tegobe. Obrađen je, dobio je antibiotike, on je zaprimljen u bolnicu. U 12. mjesecu je ležao u bolnici pod sumnjom da se radi o upali srčanih mišića. To je isključeno. 19. 12. je bio naručen na magnetsku rezonanciju, nije mogao obaviti magnet zbog klaustrofobije. Kako nije imao simptome, nije mu predloženo da ga uspavaju. Isključene su maligne bolesti. Preporučena mu je terapija. Njegova slika upale mišića je bila blaga. Zatim je bio na kontroli, tada mu je preporučen lijek kojeg nije uzimao. Vjerojatno se preplašio kad je čuo o kakvom se lijeku radi. Nakon toga nije došao više kod doktorice. Išao je po drugo mišljenje. Ali nije obavio sve pretrage. Pluća nažalost nije obavio, nije obavio spirometeriju. Nije imao niti jednu sliku pluća niti je dolazio na kontrolu kod doktorice.
Ekstremno je mala šansa da se prepozna rizik nakon 12 sati. Žao mi je što mu nisu napravili EKG i RTG. Uzet je status, saturacija, nisu rađene druge pretrage. Mislim da je ključni problem što više nije pregledan u hitnoj ambulanti… On bi možda imao lažno dobar nalaz. Ja radim na interni, mi bismo napravili EKG i osnovne laboratorijske nalaze, ali oni možda ne bi pokazali pravo stanje. On bi bio mogući kandidat za lijek, ali lijeka za kući još nema. Paxvlovida”, rekao je Mayer.
Tko je odgovoran što nema Paxlovida, pitali su novinari ministra Beroša
“Nije dobro što skačemo s teme na temu. Ali dobro, ja ću vam reći sve što znamo. To je jedan od niza lijekova koji su dobili odobrenje. EK je to je prepoznao i ušao u pregovore s proizvođačem. Oni nikako da završe. Elementi koji su bitni i potrebni su maksimalna sigurnost, cijena, isporuka, sudski procesi… Mi smo se odmah pridružili zajedničkoj nabavi, ali pregovori još nisu gotovi”, odgovorio je Beroš, a donosi Index.
Obiteljska liječnica Vladimira Matijanića kazala je:
“Bio je moj pacijent nepunih godinu i po jer sam nedavno od prethodne liječnice dobila ambulantu. Upoznata bila s njegovim komorbiditetima. Jako dobro smo ostvarili komunikaciju i uživo i mailom i putem telefona. Bolesti koje je imao, komorbiditeti, bile su za posebnu pozornost koju sam i obratila. Kako me u tom periodu iz zdravstvenih razloga nije bilo u periodu od godine i pol, svaki put kad bih se vratila iz odsudstva pregledala bih neke nove nalaze. On je to nekako održavao stanje pod kontrolom do ovih tragičnih nekoliko dana kolovoza. 2., 3. i 4. kolovoza mi smo bili u kontinuiranoj komunikaciji i pismenim i usmenim putem, on je bio otvoren i da dođe u ambulantu no javljao je uglavnom simptome, izričito blagi umor i temperatura i zanimao se kako će tu temperaturu skidati. Rekla sam da ćemo ić korak po korak, rekla sam da ne ide odmah na najgoru priču. Međutim tog drugog nisam znala da je bio na hitnom infektološkom prijemu. 3. kolovoza, kad smo se čuli, kad mi je rekao koliko je paracetomola u određenoj dozi uzeo i da temperaturu nije mogao skinuti ja sam mu rekla i usmeno i pismenim putem da mu pišem uputnicu za hitni infektološki prijem jer sam mišljenja da je potrebna revizija njegovog stanja, prvenstveno u smislu dijagnostike. Ja sam mu i 4. rekla da ide. Ja sam ga stalno pitala za simptome. Respiratorne simptome nije imao, osjećao je umor. Nije bilo priče da on ne može s kreveta. Moje radno vrijeme je 4. završilo niti jednom njegovom riječju nisam dobila neki podatak da je njemu izuzetno loše. Ja sam njemu rekla i 4. da ide u bolnicu.”
L.B.
