Hrvatski sabor imenovao je Ivana Turudića glavnim državnim odvjetnikom na mandat od četiri godine. Protukandidati su mu bili odvjetnik Mladen Dragičević, aktualni zamjenik glavne državne odvjetnice Emilijo Kalabrić te zamjenik Županijskog državnog odvjetnika u Splitu Nikša Wagner.
Za Turudića je glasalo 78 zastupnika, 60 je bilo protiv, a dvoje suzdržano. Među suzdržanima bili su Stjepo Bartulica i Boris Milošević.
Turudić će zamijeniti aktualnu šeficu DORH-a Zlatu Hrvoj Šipek kojoj mandat istječe u svibnju.
Peđa Grbin tražio je minutu šutnje nakon što je izglasan Ivan Turudić.
Premijer Plenković osvrnuo se na proces izbora glavnog državnog odvjetnika.
Podsjetivši da je on pokrenut koncem studenoga od strane Državnog odvjetničkog vijeća, sukladno odredbama zakona, poručio je kako nije Vlada arbitrarno odlučila krenuti u tu proceduru.
"Svi su se pravnici u Hrvatskoj, dodao je, koji imaju uvjete mogli javiti na taj javni poziv, a onda je Državno odvjetničko vijeće verificiralo jesu li kandidati koji su se prijavili zadovoljili sve formalne kriterije.
Nakon toga poslali su dokumentaciju Vladi, a Vlada Hrvatskom saboru koji je u zakonskom roku organizirao raspravu s kandidatima, što je, naglasio je, novost koju je uvela upravo ova Vlada jer toga prije, u vrijeme SDP-ove Vlade, nije bilo.
Koncem prosinca sve su institucije doznale imena svih kandidata", kazao je premijer, nakon toga je prošlo saslušanje na nadležnim odborima, intervjui na Vladinom Povjerenstvu, plenarna rasprava u Saboru, a onda netko nepoznat, ničim izazvan, hrabro i anonimno tri dana prije glasovanja jednoj medijskoj kući dostavlja isprintane poruke iz mobitela jedne gospođe vezane uz jedan predmet koji nema nikakve veze s Turudićem.
Objavljivanje irelevantne privatne korespondencije s ciljem da se diskreditira Turudića i Vladi nanese politička šteta
Te informacije, naglasio je, posjedovala je policija i DORH, odnosno USKOK.
Kako to da netko tko ima te podatke već četiri godine, upitao je, nije njega, Vladu ili Sabor, formalnim putem upozorio ranije, kad je u tisku pročitao da se Turudić javio za kandidata za glavnog državnog odvjetnika, ako je imao dobru namjeru.
"Ovo nije napravljeno na taj način, nego je pušteno iz isključivo politizirajućih razloga ne da bi se spriječio izbor kandidata, nego da bi ovakva privatna korespondencija, koja je potpuno irelevantna za njegovo imenovanje, njega diskreditirala, a nama politički naštetila i to je zla namjera", ustvrdio je.
Naglasio je kako nitko nije Turudiću sugerirao da se kandidira, već je to on napravio sam, a transparentnost procedure koju je uvela ova Vlada jest takva da se mogao kandidirati bilo tko. Da se kandidirao netko bolji, dodao je, možda bi njega izabrali ustvrdivši da je od četvero kandidata koji se jesu kandidirali najbolji bio upravo Turudić.
Isto je, dodao je premijer Plenković, napravio i predsjednik Republike Milanović, koji mu je pisao nakon rasprave na odborima i nakon intervjua u Vladi te se, navodno, njegov savjetnik sjetio nečega što je bilo između Turudića i Mamića 2015. godine. "Pa reci odmah, a ne tada kad hoćeš počiniti političku štetu", dodao je ustvrdivši da nije bit Turudić, nego tajming zlonamjernog puštanja informacija medijima ne bi li se učinila politička šteta Vladi.
Takvo ponašanje, istaknuo je, toliko je štetno za hrvatsko društvo i hrvatsku političku kulturu, za transparentnost, dijalog, narušavanje privatnosti ljudi, da je to sramota. "Ovo je jedna sramota koja meni izaziva gađenje", poručio je.
Ova situacija je razotkrila tko je na hrvatskoj političkoj sceni za zakonitost i transparentnost, a tko za muljanje i anonimnu hrabrost
Naglasio je pritom kako niti jedna informacija koja je izašla ne dokazuje nikakvo pogodovanje prema bilo kome.
Situaciju u kojoj netko ima neku informaciju i nezakonito je daje nekom mediju koji na tome onda zarađuje novac nazvao je korupcijom.
"Nikakav doprinos općem ili javnom interesu, nego zarađivanje novaca na dilanju informacija koje nisu u tom trenutku dostupne javno", poručio je.
Podsjetivši da je Ivan Turudić kao sudac rehabilitirao blaženog kardinala Alojzija Stepinca, naglasio je kako će danas u Saboru protiv njega biti oni isti koji su nisu htjeli da Hrvatska na vrijeme zatraži novac iz Fonda solidarnosti i dobije preko milijardu eura za obnovu, kao i oni koji su odbili da Hrvatska sudjeluje u vojnoj misiji potpore Ukrajini, žrtvi ruske agresije, i time nas, zajedno s Milanovićem, stavili na stup srama, kao ni oni isti koji prije nekoliko dana nisu digli ruku za Zakon o hrvatskom jeziku.
Ova je situacija, dodala je, razotkrila tko je na hrvatskoj političkoj sceni za zakonitost i transparentnost, a tko za muljanje i anonimnu hrabrost, priopćila je Vlada RH.
