Gospodarstvo je temeljno za dobar život, ljudi u gospodarski prosperitetnoj sredini lakše nalaze posao, lakše se odlučuju na podizanje kredita, zasnivaju obitelj, lakše se odlučuju za roditeljstvo. Portal Gradonačelnik.hr donosi finaliste gospodarski najuspješnijih gradova. U kategoriji malih gradova to su Bakar, Krk, Mali Lošinj, Novigrad Istarski i Oroslavje, među srednjima to su Kastav, Poreč, Rovinj, Sveta Nedelja i Umag, dok su finalisti u kategoriji velikih gradova Dubrovnik, Krapina, Pula, Samobor te Varaždin.
Izbor je napravljen temeljem proračunskih pokazatelja i ostalih javno dostupnih službenih podataka za razdoblje od 2015. do 2017. godine
Pri izboru uzeto je u obzir niz pokazatelja, prosječni dohodak, prosječni bruto mjesečni dohodak po zaposlenom, stopa siromaštva, prosječna nezaposlenost i prosječna zaposlenost, indeks nezaduženosti gradova, udio poreznih prihoda u ukupnim prihodima i primicima i stopa prireza. Nadalje, analizirana je i efikasnost gradske uprave, računajući prosječni prihod po zaposlenom, te udio izdvajanja bruto plaće u rashodima. Analitičari portala Gradonačelnik.hr sve su podatke posložili u posebne indekse temeljem kojih su, prvi put u povijesti hrvatske, dobili objektivnu i na konkretnim brojčanim pokazateljima utemeljenu rang listu i poredak svih hrvatskih gradova.
Cilj je ovog izbora je nagraditi najbolje i potaknuti ih da budu još bolji, te isticanjem njihovih primjera motivirati sve ostale da eventualno promijene politiku i drugačijim proračunskim mjerama potaknu gospodarstvo i pomognu mu da raste i razvija se.
Velik broj hrvatskih gradova, većih, srednjih i malih, na različite načine potiče i olakšava život svojim gospodarstvenicima, od poticanja samozapošljavanja i novih poduzetnika, otvaranja poduzetničkih inkubatora i poslovnih zona, stvaranja infrastrukture u kojoj se poduzetnici mogu razvijati i rasti, nerijetko, što je osobito pohvalno, uz pomoć EU fondova, do subvencioniranja kamata na kredite koji poduzetnicima trebaju za širenje poslovanja, nabavke opreme, strojeva ili pružanjem savjetovanja, plaćanja edukacije i radionica i savjetovališta za nove i iskusnije poduzetnike i poduzetnice.
Pozitivnu poslovnu klimu prati viša stopa zaposlenosti, mogućnost za građane da lakše pronađu ili promijene posao i da rade i stvaraju novu vrijednost. Takve zajednice prosperiraju bolje od ostatka zemlje i zbog toga njihove primjere treba istaknuti i nagraditi, te učiti od njih i primijeniti njihova iskustva. Naravno da mnogi gradovi ne mogu učiniti puno protiv negativnih trendova u regijama u kojima se nalaze, no ipak mogu učiniti ono što je u njihovoj moći da smanje odlazak mladih i radno sposobnih u inozemstvo, da pomognu svojim gospodarstvenicima da rade i zapošljavaju i da kvaliteta života u njima raste. Neki takve mjere tek uvode ove godine ili planiraju za sljedeću godinu, pa je za nadati se da će se tijekom idućih godina poredak mijenjati i da će konkurencija biti još žešća, piše Gradonačelnik.hr.
