Ovog puta kandidatima za riječkog gradonačelnika/gradonačelnicu postavili smo pitanje kako osloboditi obalu od automobila i Rijeku približiti moru. U nastavku donosimo njihove odgovore:
Vlado Mezak
"Kao ravnatelj Lučke uprave Rijeka, potpisao sam 2014. godine koncesijski ugovor sa zajednicom ponuditelja Rijeka promet i Luka Rijeka, kojim se na pet godina daje koncesija za parking na putničkoj obali. Ugovor je potpisan na samo pet godina, jer se nije željelo dugoročno od putničke obale napraviti parking. Grad Rijeka je tada obećavao da će se u roku tih pet godina sagraditi garaže za parkiranje i da će nakon toga prestati potreba za parkingom na putničkoj obali. Međutim, vidimo da se nažalost do danas situacija nije promijenila, odnosno da ne postoji dovoljan broj parkirnih mjesta u garažama (prvenstveno u neizgrađenoj garaži u sklopu neizgrađenog autobusnog kolodvora). Shodno tome je Lučka uprava Rijeka potpisala još jedan koncesijski ugovor za djelatnost parking na putničkoj obali, što svakako nije optimalno rješenje.
Problem parkiranih automobila na obali, nije u nadležnosti Grada Rijeke, jer je taj prostor pod ingerencijom Lučke uprave Rijeka. Od Brajdice do 3. maja, cijeli obalni rub, na nekim mjestima širine i do nekoliko stotina metara je pod upravom Lučke uprave Rijeka, koja je pod kontrolom Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. To je jedan od najvećih problema kada se govori o razvoju Rijeke, jer se planiranje razvoja umjesto u gradskim odjelima odvija u Lučkoj upravi Rijeka. Kada sam ja bio ravnatelj, dobro sam surađivao sa gradskim službama i razvijao sam lučko područje imajući u vidu i potrebe grada i građana, ali to ne mora biti uvijek tako.
Najbolji primjer je namjera današnjeg vodstva Lučke uprave Rijeka da se na južnoj Delti napravi neki improvizirani parking prostor. I danas je južna Delta puna automobila, neki su parkirani legalno, a veći dio na divlje. To nije dobro, i prvo što ću napraviti kao gradonačelnik je da ću zatražiti da se odmah sva područja kojima upravlja Lučka uprava Rijeka, a koja ne služe za prekrcaj tereta i nisu pod koncesijom kao prostori gdje se prekrcava teret, izuzmu iz pomorskog dobra (osim uskog pojasa obalnog ruba) i dodijele gradu Rijeci. Uloga Lučke uprave nije da razvija parking, nego lučki prekrcaj. Ako nema prekrcaja, Lučka uprava treba taj prostor koji nije u funkciji prekrcaja, prepustiti gradu.
Nakon toga će se tim prostorom moći upravljati racionalno, sukladno planovima razvoja grada Rijeke.
S obzirom na postavljeno pitanje, prvo je bilo potrebno objasniti problem nadležnosti i koje su uopće mogućnosti gradonačelnika vezano na problem parkiranih automobila na obali.
Odgovor na postavljeno pitanje je ustvari vrlo kratak. Na putničkoj obali nije mjesto automobilima, i oni se od tamo trebaju maknuti. Kako u Rijeci nema velikih slobodnih površina u blizini centra grada, jedino su rješenje garažni prostori, koji mogu biti vrlo skupi, ali su dugoročno gledajući, neophodni.
Južna Delta je prostor koji treba razviti na način da se tamo napravi velika zelena površina, novi gradski park, ali koji će biti izdignut jedan metar od razine mora, i ispod kojega se treba napraviti samo jedna razina parkinga. Na taj način neće se duboko kopati što strahovito poskupljuje gradnju, a dobiti će se veliki broj parkirnih mjesta, koja neće nagrđivati izgled grada. Imat ćemo na istom mjestu i gradski park sa raznim dodatnim sadržajima, kao što su akvarij, sportski tereni, koncertni prostori i slično, a ispod njih nalaziti će se veliki parking. Za takvu vrstu gradnje, koja je u skladu s ekološkim smjernicama EU, možemo povući sredstva iz EU fondova i dobiti jeftino nove prostore za ugodno življenje, a istovremeno riješiti problem nedostatka parkirnog prostora."
Ana Blečić Jelenović
"Uređenjem lukobrana - Molo longa, Riječanke i Riječani dobili su šetnicu uz more na koju su dugo čekali. Bilo bi dobro da se to širenje obalnog pojasa za pješake nastavi oslobađanje i onih dijelova obale gdje se još sve zatrpano automobilima. Automobila već neko vrijeme nema na gatu Karoline riječke, ali još uvijek su prisutni na Rivi boduli i, posebno, na Adamićevom gatu u samom centru putničke obale. Zatvaranjem parkirališta na tim prostorima, građani Rijeke bi se još više mogli približiti moru, dobiti dodatne dragocjene metre za šetnju u samom srcu grada. Ne treba sumnjati da bi to bilo i turistički atraktivno, s potencijalno novim sadržajima koji idu uz pješačke zone. Što se tiče parkirnog prostora, uz postojeća parkirališta u Starom gradu prikladno rješenje za zamjenu izgubljenih parkirnih mjesta se može naći negdje na području između Exportdrva i kontejnerskog terminala, o čemu se već razmišljalo. To je samo nekoliko minuta pješke od postojećih lokacija, a sama pomisao na mogućnost ugodne šetnje od zgrade Lučke uprave do kraja Molo longa i činjenica da bi Rijeka konačno dobila slobodnu rivu poput drugih mediteranskih gradova, trebala bi, vjerujem, smekšati srca i onih naših sugrađana koji ne mogu zamisliti život bez automobila i parkiranja na obali."
Marko Filipović
"Grad Rijeka je već, u suradnji s Lučkom upravom koja upravlja područjem obale, oslobodio od automobila Gat Karoline Riječke. Također, u dugim, ali upornim pregovorima s Lučkom upravom uspjeli smo i Molo longo otvoriti za građane. U tom smislu, neupitna su daljnja nastojanja da se Rijeka približi moru i na drugim lokacijama, u smislu da sadržaji uz more, na obali, budu dostupniji građanima i da parkirane automobile, poput sadašnjeg stanja na Adamićevu gatu, zamijene atraktivniji sadržaji, uređeniji prostor namijenjen šetnji i boravku uz more u centru grada. Za to ću se i dalje zalagati, no moramo znati da se, prethodno i paralelno, treba rješavati i problem parkinga u centru. Ne može se građanima jednoznačno uskratiti parking bez ponude alternativnog rješenja. Također, treba razumjeti i da ovi prostori nisu gradski već njima upravlja Lučka uprava pa se bilo kakve odluke i izmjene, bez suradnje i dobre volje Lučke uprave, ne mogu dogoditi. Dakle, moj odgovor nije isprazno obećanje da ću osloboditi obalu od automobila, već odgovorno obećanje da ću u intenzivnoj suradnji s Lučkom upravom uporno raditi na tome da prostor uz more bude oslobođen automobila i uređen za ugodno provođenje vremena uz more i time kvalitetniji život građana."
Davor Štimac
"Rivu ćemo vratiti građanima, ozeleniti je i učiniti ugodnim mjestom za boravak, jer je to normalno i očekivano za svaki mediteranski grad pored mora. Pretvorba Rijeke u nautičko središte sjevernog Jadrana i otvaranje grada prema moru, nije spojivo s parkiralištem i automobilima na rivi. Riva je najatraktivnija lokacija u gradu i nije primjereno koristiti je kao parking. Ipak, preseljenje parkirališta s rive moguće je tek nakon što građanima osiguramo nove parkirališne kapacitete u centru, na Delti, ili u okviru budućeg autobusnog terminala kojeg ćemo u kratkom roku izgraditi. Podržati ćemo i sve ostale projekte koji idu u smjeru otvaranja grada prema moru."
Katarina Peović
"Našim gradom ne mogu se kretati osobe s invaliditetom, roditelji s kolicima ili obični pješaci. Ako se i mogu nekako probijati gradom, ne kreću se javnim prostorom, nego skladištem automobila. Jedinstvena vizura i arhitektura grada u kojoj se ogledaju slojevi naše povijesti zakrčena je automobilima, a kontakt s morem zapriječen. Sadašnje „rješenje” parkinga ne odgovara nikome – ni pješacima, ni vozačima.
Istovremeno, na obali se upravo ruši „skladište sedam”, objekt od 60.000 metara kvadratnih, građevina od šest etaža koja ima površinu koliko i tri parkirališta na Delti. Postavlja se pitanje koliko je racionalno rušiti 60.000 m2 da bi se dobilo 10.000 m2. Ukoliko se već taj objekt nalazi na obali, moglo ga se preurediti za namjenu parkiranja, te tako obalu u velikoj mjeri osloboditi od automobila.
Promet u centru grada može se smanjiti osiguravanjem kvalitetnijeg i besplatnog javnog prijevoza.
Ključ oslobađanja ne samo obale već i čitavog centra automobilske gužve je poboljšavanje javnog prijevoza koji treba biti jedan od prioriteta grada, a ne kao sada da se korisnici javnog prijevoza jedva kreću gradom zbog nedovoljnog broja linija, prepunjenih autobusa za vrijeme korone, autobusa koji se često kvare. Grad Rijeka sudjeluje u prihodima KD Autotrolej sa samo 30-40%, dok je primjerice u Mariboru, koji je usporedan po broju stanovnika, taj postotak 70%, a putna kata je jeftinija.
Pitanje potrebe korištenja javnog prijevoza ujedno je i radničko pitanje – jer da bi se javnim prijevozom kvalitetno prevozili trebali bismo imati zadovoljne vozače-radnike koji taj postao obavljaju u zdravom i ugodnom okružju. Vozači u Autotroleju pak rade u teškim uvjetima - plaće su im u koroni srezali, iako im je to vraćeno, još uvijek su u usporedbi s vozačima iz drugih gradova – bijedno plaćeni.
Zbog toga kao zamjena već godinama u Autotroleju rade umirovljenici. Istovremeno to ne sprečava upravu AT da radi na rastu administracije, gdje se zapošljava po potrebi – u izdvojenim firmama Rijeka Plus i Poslovnim sustavima – koji služe za politički podobne.
I ovdje je, kao i u nizu drugih korjenitih promjena, ključ za osiguravanje takvih promjena – uključivanje radnika u upravljačke procese jer su radnici ti kojima je kao i korisnicima usluga u interesu osigurati što bolju uslugu."
Vedran Vivoda
"Od osnutka Akcije mladih jedna od ključnih točaka našeg programa je Vratimo Rijeku moru u kojoj je bitna stavka i micanje parkirališta s obale. Zalažemo se za uređenje rive i Molo longa kao mjesta druženja Riječana kako je to uređeno u svim većim mediteranskim gradovima. Uz to Molo longo zamišljamo kao i mjesto rekreacije uz uređenu biciklističku i trim stazu. Uz to lukobran na Molo longu može postati jedna od najljepših šetnica na Jadranu u pogled na cijeli Kvarner s jedne strane i Rijeku s druge.
Južnu Deltu želimo otvoriti građanima izgradnjom multifunkcionalnog paviljona koji će imati kongresnu, kulturnu i sajamsku funkciju. Unatrag 20 godina Riječki sajam je gotovo nestao. Jedan lučki i trgovački grad si ne može dozvoliti da ostane bez sajamskih događaja. Iskustva zadnjih godina pokazuju da je Delta idealno mjesto za kulturne manifestacije i u tom prostoru namjeravamo razvijati kulturni turizam. Zadar već godinama privlači brojne turiste dovodeći svjetski poznate glazbenike, Pula je vodeći grad po broju festivala u Hrvatskoj, Split je privukao Ultra festival, a Umag je doveo produkciju poznatog Exit festivala.
Multifunkcionalna dvorana na Delti omogućit će da se Rijeka konačno upiše na kartu kulturnog turizma i kapitalizira projekt EPK. S druge strane D 403 planiramo izgradnju novog Autobusnog kolodvora i novog parka Delta – zeleno srce grada čime će se Delta osloboditi od automobila i taj prostor će se vratiti građanima i biti zeleni most između Sušaka i Rijeke.
Što se tiče parkinga predlažemo izgradnje komunalnih garaža na rubnim dijelovima šireg centra grada gdje bi građanima bilo omogućeno parkiranje, a parkirna karta važila bi kao karta za javni gradski prijevoz, poput autobusa, gradske željeznice ili za besplatni najam električnih bicikla i romobila."
Josip Ostrogović
"Svakako će mi biti u fokusu problematika uređenja riječke obale. Svaki primorski grad teži da mu obala postane atraktivno mjesto za okupljanje stanovnika i za različite kulturno–zabavne manifestacije. Uređenje riječke obale potpuno će izmijeniti vizuru grada i napokon će Rijeka dobiti taj mediteranski „štih“. Iako se ovdje radi o pomorskom dobru, smatram da ću kvalitetnom komunikacijom s državnim tijelima realizirati projekt uređenja obale. Prije toga ćemo riješiti problem parkinga jer Rijeci svakako nedostaje parkirnih mjesta u centru grada. Ponavljam, potrebno je malo više komunikacije, volje i vizije kakvu dosadašnja vlast nije imala."
Nebojša Zelič
"Trenutne okolnosti u kojima su Gat Karoline Riječke i Adamićev gat te pripadajuća im obala u funkciji javnog parkirališta (Putnička obala) smatramo neodrživim i štetnim za razvoj Grada Rijeke.
Akvatorij putničke luke, posebno njegov sjeverni kopneni dio, u urbanističkom, ali i društvenom i ekonomskom smislu smatramo prirodnim nastavkom i kontaktom užeg gradskog središta s morem. U prometno-logističkom smislu, ovo područje vidimo prvenstveno kao pješačku zonu bez automobilskog prometa. Stoga pozdravljamo recentne najave izmještanja parkirališnog prostora na druge, ovoj namjeni primjerenije lokacije.
Ono što nas kod predloženih rješenja koja predviđaju određene promjene u zoni lučkog akvatorija brine, jesu određene nelogičnosti koje proizlaze iz neriješenog upravljačkog konflikta između Grada i Lučke uprave nad ovim prostorom. Taj se konflikt reflektira prvenstveno u kontradiktornim razvojnim planovima lučkog područja užeg gradskog središta, koji u praksi proizvodi loša, konfuzna i neodrživa rješenja i onemogućuje ispunjenje razvojnog potencijala, kako samog područja, tako i Grada Rijeke u cjelini.
Jedan primjer lošeg rješenja jest najava izgradnje trajektnog terminala na Molo Longu i pretvaranje ulice Riva Boduli u trajektno parkiralište za formiranje kolone vozila za ukrcaj-iskrcaj na linijama nacionalnog i međunarodnog trajektnog prometa. Potpuno je jasno kako su postojeći prometni kapaciteti Ulice Riva Boduli i raskrižja ulica Riva-Riva Boduli-Ivana Zajca-I. Henckea prekapacitirani i nepripremljeni za prihvat većeg broja vozila, i da će stoga implementacija ovog plana izazvati prometni kaos u zoni te poništiti moguće pozitivne efekte izmještanja parkirališta Putnička obala i posljedično onemogućiti prenamjenu dijela lučkog akvatorija u pješačku zonu. Druga nelogičnost jest najavljeno proširenje koncesijskog prostora luke nautičkog turizma planirane u Porto Barošu na područje putničke luke odnosno prostora koji se u ovoj fazi, pod opravdanjem otvaranja građanima, čisti od automobilskog prometa.
Nameće se logično pitanje, miče li se parkiralište da bi se zona mogla lakše privatizirati? Odgovor na ovo pitanje možda nam može natuknuti podizanje dvometarske ograde krajem 2019. godine koja je trebala odvojiti građanke i građane Rijeke od mora, odnosno od vlasnika velikih jahti parkiranih na riječkoj Rivi.
Treba napomenuti kako je ovakav razvoj događaja u suprotnosti s postojećim prostornim planovima - trajektni terminal planiran je na De Franceschijevom gatu i trebao bi, zajedno s novim autobusnim i željezničkim kolodvorom postati najvažnije prometno čvorište i okosnica prometnog planiranja u Rijeci. Situacija na terenu potpuno je drugačija - Luka Rijeka trenutno vrši velika infrastrukturna ulaganja kako bi upravo De Franceschijev gat zadržala u funkciji teretnog prometa. To je samo jedan od niza primjera kontradiktornih, polovičnih, neodrživih i neadekvatnih rješenja koja su već desetljećima temeljno obilježje riječkog obalnog pojasa.
Možemo! Rijeka zalagat će se za razrješenje upravljačkog konflikta Grada i Lučke uprave, kao prvog i nezaobilaznog koraka održivog razvoja obalnog područja Grada Rijeke. Naš plan uključuje pritisak u smjeru najhitnije revizije lučkog područja - revizije koja će uključivati izuzimanje iz lučkog područja svih onih kapaciteta koji trenutno nisu u funkciji obavljanja lučke djelatnosti - i to one djelatnosti zbog koje je riječka luka dobila status luke od “osobitoga gospodarskog interesa za Republiku Hrvatsku” a to je prvenstveno međunarodni promet robe. Tek tada možemo očekivati da će razvojni potencijal Grada Rijeke, ograničen (ne)mogućnošću kontakta s morem, moći biti stavljen u funkciju poboljšanja kvalitete života svih Riječanki i Riječana."
Nikola Ivaniš
"Siguran sam da će odgovor svih kandidata za gradonačelnika biti isti. Da došlo je vrijeme da sa putničke obale u Rijeci odu automobili. Građani Rijeke time dobivaju ogroman prostor slobodnog izlaska na more, prekrasnu šetnicu, koju bi poduzetnici trebali obogatiti potrebnim sadržajima, a Grad klupama za odmor i potrebnom opremom za zaštitu djece pri šetnji i igri uz more. Radi se o prostoru od Rive Boduli do Boonkera. Parkirna mjesta treba nadoknaditi, otvaranjem novih parkirnih kapaciteta, u ovome trenutku prije svega na prostorima Delte (iza Exportdrva)! Time će se potvrditi poznati stav o Rijeci: "Rijeka stoljećima živi na moru, od mora i za more!""
*članak se ažurira sukladno dolasku odgovora kandidata za riječkog gradonačelnika/gradonačelnicu
