Građani Rijeke već dulje vrijeme upozoravaju na nedjelotvorne usluge javnokomunalnih poduzeća i njihovu skupoću. Stoga, svim kandidatima za gradonačelnika poslali smo upit kako poboljšati kvalitetu javnih usluga i kako spriječiti sve veća poskupljenja usluga javnokomunalnih poduzeća. U nastavku pročitajte što su nam odgovorili kandidati za riječkog gradonačelnika.
Nebojša Zelič
"Kvaliteta javnih usluga može se poboljšati na najmanje četiri načina: povećanjem efikasnosti postojećeg sustava javnih usluga, boljim upravljanjem gradskim poduzećima, promjenom prakse u poslovanju unutar sustava javnih usluga te dodatnim ulaganjem u sustav javnih usluga.

Instrumenti povećanja efikasnosti su pametna sistematizacija radnih mjesta vođena u skladu s potrebama, ali i u partnerstvu sa sindikatima i radnicima/cama, te pravedniji i nagrađujući sustav napredovanja unutar gradskih komunalnih poduzeća koji će utjecati na veću motiviranost radnika/ca.

Bolje upravljanje u gradskim poduzećima može se postići biranjem osoba na upravljačke i odgovorne pozicije javnim i transparentnim natječajima, ali i kontinuiranim nadzorom poslovanja gradskih poduzeća, te građanskim nadzorom koji uključuje korisnike/ce usluga i radnike/ce u poduzećima, odnosno uvođenjem politike transparentnog i racionalnog raspolaganja javnim resursima i javnim novcem.

TEST — Noctua Tech (homepage top 2)

Promjena prakse u poslovanju unutar sustava javnih usluga ključan je alat za dugoročno unapređenje javnih usluga, koji proizlazi iz cjelokupne vizije političke platforme Možemo! Rijeka. Poticanje zelene javne nabave i javne nabave s društvenim kriterijima, poticanje lokalne kružne ekonomije, unaprjeđenje sredstava za rad na način da budu prihvatljivija za okoliš, uključivanje građana u planiranje javnih usluga, prilagođavanje usluga potrebama u realnom vremenu itd. - sve je to moguće primjenjivati u sklopu postojećih zakonskih okvira, ali je istovremeno i nužno stvarati pritisak na zakonodavce da dodatno otvaraju prostor za inovacije u ovom području.

Poduzeća koja pružaju javne usluge ne smiju se koristiti za krpanje rupa povećanjem cijena njihovih usluga na drugim pozicijama proračuna. Potrebno je izbjegavati outsourcing zbog kojeg su radnici često potplaćeni, pri čemu su u lošijoj poziciji svakako radnice budući da je korona dodatno naglasila kako se žene u najvećoj mjeri zapošljavaju na slabije vrednovana, lošije plaćena i nesigurnija radna mjesta, pa onda te usluge samo naizgled djeluju jeftinije. Ekonomski jeftinije usluge često mogu snositi veći moralni i ukupni društveni trošak. Povećanje kvalitete usluga i smanjenje troška može se postići i revidiranjem ugovora za vanjske usluge, odnosno vraćanjem onih poslove za koje postoje kapaciteti unutar poduzeća i ustanova u ingerenciju gradskih poduzeća. Pogotovo je vrijeme korone pokazalo kako privatizacija javnih usluga ne može biti rješenje.

Četvrti način za poboljšanje kvalitete javnih usluga je dodatno ulaganje, koje je moguće ostvariti ili javnim novcem usmjerenim na zadovoljavanje nužnih potreba i hitnih intervencija, odnosno tamo gdje je to moguće i ima smisla, ili pak prijavom pametnih projekata na adekvatne EU fondove, što pak zahtijeva dobru i efikasnu koordinaciju između gradske uprave, gradskih poduzeća i drugih partnera.

Sve ovo navedeno rezultirat će prestankom potrebe za podizanjem cijena javnih usluga, a u nekim slučajevima i jeftinijim javnim uslugama za krajnje korisnike, odnosno građane."
Vedran Vivoda
"Na ovo pitanje bi se moglo odgovoriti kroz desetke stranica teksta, te bi svako komunalno društvo moglo biti zasebna tema. S obzirom na to, pokušati ću odgovoriti u što kraćem formatu.

Autotrolej

Činjenica je da Autotrolej gubi svake godine sve više putnika. U nekim godinama gubitak ide i do 15 posto na godišnjoj razini. Problemi su razni. Nedostatak vozača, često mijenjanje voznog reda, neadekvatni autobusi, navike građana da u centar idu automobilom, te alternativni načini prijevoza.

Činjenica je, u sljedeće se 4 godine broj vozača neće znatno povećati, a s time i broj dnevnih vožnji. No postoje razna rješenja:

Nastavak poticanja djece stipendiranjem za upis u srednju školu smjer vozač
Reorganizacija voznog reda u skladu s potrebama građana
Reorganizacija voznog reda u skladu s gradskom željeznicom
Digitalno praćenje u realnom vremenu autobusa i broja putnika
Nastavak nabave autobusa na plin kroz EU fondove
Uvesti polusatnu kartu
Nakon racionalizacije troškova i načina rada razmisliti o smanjenju cijene karte do 10 posto za početak
Uvođenje alternativnih načina prijevoza u sklopu Autotroleja – npr. romobile umjesto Bolta, Car pooling…


Energo

Energo kao društvo ima dvije grane poslovanja, plin i toplinsku energiju. Najveći problem Energa je što poslovanje s plinom, koje donosi dobitak, mora zatvarati gubitke koje donosi sustav toplinarstva. Na žalost za građane, grijanje u Rijeci je najskuplje grijanje u Republici Hrvatskoj. Unatoč zamjeni sustava, u toplanama sa sustava gdje se koristi lož ulje na sustav s plinom, nije došlo do velikih ušteda. Najveći problem je dotrajali toplovod koji na nekim svojim dijelovima ima gubitke i preko 60 posto.

Nastavak zamjena sustava u toplanama
Nastavak zamjene toplovoda kroz korištenje ITU sredstava
Smanjenjem gubitaka toplovoda postići ćemo prostor za snižavanje skupog centralnog grijanja
Sa smanjenjem gubitka u poslovanju toplinskom energijom dobiti ćemo prostor za smanjenje cijene plina za 10 posto u prvoj polovici mandata.
Ponuditi ćemo i građanima točku EnergoOff u slučaju da se žele izdvojiti iz sustava centralnog grijanja


Rijeka Plus

Rijeka Plus je tvrtka u vlasništvu grada koja ima najviše različitih aspekata svog poslovanja: upravljanje parkirnim mjestima i garažama, PAUK službom, tržnicama, te servis prodaje i pregleda karata javnog prijevoza, te servis za pregled i popravak vozila Autotroleja i Čistoće. Možemo slobodno reći da svojim radom možda i najviše utječe na život građana Rijeke.

Uređenje parkirnih mjesta, posebice micanje s trotoara
Uređenje i prilagodba garaža današnjem standardu
Bolja prilagodba zona plaćanja parkinga, posebice za povlaštene karte
Izgradnja malih komunalnih garaža po cijelom gradu
Racionalizacija rada i troškova u segmentu parkinga
Pauk služba od 04 do 24 sata
Uvođenje dodatnih alata na postojeće kartice, npr. za plaćanje parkinga
Bolje uređenje tržnica kao jedinstvenih cjelina
Poticanje restoranske ponude oko, ali i na samoj tržnici kao što je to na tržnicama diljem svijeta
Uređenje tržnice Brajda u suradnji s županijom, gdje bi pod imenom Zeleno i plavo lokalni OPG-ovi mogli nuditi svoje proizvode, a najam bi trebao biti besplatan.
Ostvariti bolju komunikaciju s Autotrolejom i Čistoćom po pitanju popravka i redovnog servisa vozila
Unaprijediti javnu nabavu


Rijeka Promet

Rijeka Prometu je nakon reorganizacije ostalo praćenje prometa i upravljanje prometnom signalizacijom.

Daljnja digitalizacija praćenja prometa da bi se postigao bolji protok vozila kroz grad
Ažurniji i pravovremeni izlazak na teren
Bolje označena prometna signalizacija
Imati više sluha za potrebe građana i MO


Čistoća

Svi smo upoznati da je kod formiranja ovako visoke cijene odvoza miješanog komunalnog otpada najveći krivac ŽCGO Marišćina. No tu i Grad Rijeka, kao netko tko postavlja temelj gospodarenja otpada na području grada i Čistoća koja ga provodi, imaju veliki udio u krivici toliko visokih cijena. Svi dobro upoznati s gospodarenjem otpada znaju da udio biorazgradivog otpada u jednoj kanti iznosi 40 posto. Zamislite samo kada bi kamion Čistoće svaki puta odvozio u ŽCGO 40 posto manje otpada, gdje će Čistoća,od jeseni vrlo vjerojatno plaćati 1120 kn jednu tonu otpada. S obzirom da građani grada Rijeke proizvedu oko 40000 tona godišnje miješanog komunalnog otpada, jednostavno računicom dolazimo do uštede i do 18 miliona kuna. Također, većim postotkom odvajanja biorazgradivog otpada smanjiti ćemo penale koje plaćamo državi jer nismo ostvarili 50 posto odvajanja reciklanata iz miješanog komunalnog otpada. Trenutno je grad Rijeka na 18 posto, i u proračunu za ovu i projekcijama proračuna za sljedeće dvije godine namijenjeno je skoro 7 milijuna kuna za penale. Samo ću napomenuti da jedan vrtić kao na More na Vojaku, košta 15 milijuna kuna.

Uvođenje kanti za biorazgradivi otpad
Izgradnja kompostane
Izgradnja dodanih reciklažnih dvorišta
Uvođenje digitalnih kartica i vagi na kante kao dio sustava plati koliko si napravio otpada
Digitalno praćenje u realnom vremenu vozila Čistoće, ali i samih količina otpada u spremnicima.
Uvođenje više ukopanih spremnika, kao na primjer u Labinu.
Racionalizacija troškova kroz bolje planiranje ruta na osnovi praćenja kretanja vozila
Individualizirani sustav podijeli kanti za otpad
Temeljiti sustav na planu gospodarenja otpada bez obzira na ŽCGO Marišćina i Ekoplus.
Kvalitetnija komunikacija i edukacija građana
Češće i kvalitetnije održavanje parkova i zelenih površina
Racionalizacija rada u tom sektoru poslovanja
Više sati rada posvetiti čistoći ulica


Vodovod i kanalizacija


Digitalizacija praćenja vodovodnih instalacija
Smanjenje gubitka vode
Racionalizacija poslovanja
Mogućnost smanjenja cijene vode za 10 posto


Rijeka Sport

Rijeka sport upravlja sportskim objektima u vlasništvu grada. S obzirom da postoji nedostatak termina za građane u sportskim objektima, uz analizu poslovanja i eventualnu racionalizaciju, potrebno je u suradnji s Gradom više posvetiti pažnju izgradnji novih ili uređenju postojećih sportskih centara za rekreaciju, poput onog na Vojaku u sklopu sveučilišnog kampusa.

Analiza i racionalizacija poslovanja
Uređenje postojećih igrališta u male centre rekreacije
Izgradnja novih centara sporta i rekreacije – u prvoj polovini mandata izgradnja na području Srdoča

Katarina Peović
"Problemi preskupih i nekvalitetnih javnih usluga mogu se riješiti tako da se prekine s praksama privatizacije javnih usluga i outsourcingom koji su se pokazali (kao u slučaju preskupog Energa, dijeljenjem segmenata Autotroleja, outsourcingom naplate komunalnih računa) neučinkovitima.

Outsourcing poslova koje bi mogao obavljati grad klijentelistička je praksa koja osigurava privatno bogaćenje za javni račun. Privatizacija i davanje u privatne ruke komunalnih usluga su se uvodili i nametali uz opravdanje da će tako komunalne usluge pojeftiniti i biti pristupačnije i učinkovitije. No niti su usluge pojeftinile, niti su postale pristupačnije, niti su postale učinkovitije. Grad može upravljati mnogim uslugama.

Dok su političke i ekonomske elite organizirane protiv općih interesa, radnici u gradskim poduzećima i stanovnici - korisnici javnih usluga, imaju zajednički interes - reviziju i reformu skupih i loših komunalnih usluga (prijevoza, groblja), te zaštitu interesa najširih slojeva društva. Uključivanje radnika i korisnika usluga u proces odlučivanja, demokratiziranje odlučivanja i nadzora u komunalnim gradskim poduzećima garantira da se javne usluge neće komercijalizirati i tako učiniti lošijima i nedostupnijima.

U gradskoj upravi i gradskim komunalnim poduzećima pokrenut ćemo proces demokratizacije - uspostavljanja novih procedura za formuliranje gradskih politika kroz izravno uključivanje korisnika usluga/javnosti i radnika gradske uprave/gradskih poduzeća. Demokratizacija upravljanja komunalnim poduzećima i ustanovama znači uključivanje radnika i predstavnika javnosti u nadzorne odbore i uprave komunalnih poduzeća i ustanova. Da bi radnici bili zaštićeni, uvest ćemo obavezu sklapanja kolektivnih ugovora u svim gradskim poduzećima.

Uvest ćemo radikalnu transparentnost - javno i detaljno objavljivanje svih ugovora, računa i ostalih dokumenata i omogućiti njihovo predstavljanje kroz više povezanih i različitih razina zbirnog prikaza kako bi se dobio pregled u rad javne uprave/poduzeća i osigurala mogućnost kontrole/provjere tog rada od strane zainteresirane javnosti i radnika.

Umjesto ostvarenja/uvećanja razmjenske vrijednosti/zarade omogućit ćemo dekomodifikaciju javnih usluga - širenje javnog dobra i kolektivne dimenzije potrošnje u stanovanju, javnom prijevozu, kulturi, izgradnji i namjeni infrastrukturnih objekata – kojima će biti primarni cilj zadovoljenje potreba stanovnika bez obzira na platežne mogućnosti.

Rijeka je i jedan od rijetkih gradova koji ima privatiziranu uslugu naplate računa. Naplatu vodnih usluga, odvoza kućnog otpada, plina, grijanja, potrošnje tople vode, najma, komunalne naknade, naknade za uređenje voda i zajedničke pričuve vratit ćemo u ruke grada. Osnovat ćemo gradsku blagajnu za objedinjenu naplatu režija što će ne samo pojeftiniti već i pojednostaviti samu naplatu režija, te učiniti i sigurnijim čuvanje podataka.

Prestanak outsourcing načina naplate kroz desetogodišnje razdoblje, prema nekim projekcijama donijeti će do 60 milijuna kuna uštede komunalnim poduzećima. Uz uobičajene uplate za režije u gradskoj blagajni će postojati mogućnost da se bez naknade plaća vrtić, otkup stanova, sportskih sadržaji i grobne usluge i naknade.

Vidjelo se i s tržnicama da ne treba sve biti u rukama tajkuna. I proces dodjela koncesija kao i svrhu dodjele koncesija učinit ćemo transparentnijima.

U svim važnim djelatnostima od naplate računa do upravljanja tržnicama, upravljanje gradom će osiguravati ne samo prihode već i demokratski okvir u kojem radnici i javnost biraju, te nekom djelatnošću upravljaju. U slučaju koncesija i slučajeva neophodnih outsourcanja, promovirat će se zadružni model upravljanja. Život u gradu tako će se učiniti boljim, a sredstva iz proračuna lokalne uprave i samouprave koristiti će se funkcionalnije."
Nikola Ivaniš
"Kvaliteta javnih usluga u Gradu Rijeci treba se povisiti većim zalaganjem zaposlenika komunalnih društava, kao i boljom organizacijom djelatnosti te boljim iskorištavanjem resursa koji im stoje na raspolaganju.

Unutarnje rezerve u komunalnim poduzećima moraju se maksimalno iskoristiti te cijene usluga ne smiju rasti. Dapače, u iduće četiri godine treba ih smanjiti, jer će to razdoblje biti teško, iz razloga što će posljedice korona epidemije po gospodarstvo biti velike, a i nezaposlenost bi mogla rasti. Smanjenje cijena treba direktno pomoći građanima u zadržavanju postojećeg dosegnutoga standarda."
Josip Ostrogović
"Komunalna poduzeća moraju inovativnim načinom poslovanja i pružanja same usluge povećati svoju efikasnost.

Pod tim smatram provesti analizu na temelju izvješća poslovanja koji obuhvaća profile korisnika i programe pružanja usluge kao takve te usporediti ih sa samim rezultatom pružanja same usluge. Takva analiza dala bi temelj za ciljana kreativna rješenja koja bi restrukturirala način poslovanja svakog pojedinog komunalnog poduzeća.

Korisnici ne smiju biti zakinuti za usluge, one moraju biti optimizirane, što više uključive za samog korisnika. Usudio bi se reći usluge moraju biti na neki način modularne."
Ana Blečić Jelenović
"Vezano za poboljšanje kvalitete a smanjenja cijene koštanja usluga javnih komunalnih poduzeća u Gradu Rijeci, mogu reći da su, uz objektivne okolnosti uvjetovane neadekvatnim državnim mjerama i globalnim okolnostima, osnovni uzrok nedovoljne kvalitete usluga kao i njihove cijene zapravo subjektivne slabosti gradskog sustava.

Gradski sustav komunalnih poduzeća, i to je njegov najveći i ključni problem, jednostavno je preglomazan, s prevelikim brojem zaposlenika bez jasnih zaduženja, često dupliranih radnih zadataka, te prepun nepotrebnih i, rekla bih, izmišljenih administrativnih zapreka. Svaki radni sat, svaki papir, svaki propust košta. Imam dojam da Grad više vremena i energije troši na pokrivanje pogrešaka i sanaciju štete nego na promptno kvalitetno djelovanje.

 

Dakle, prvi lijek, ujedno i vrlo ostvariv, je kadrovska selekcija - ali kadrovska selekcija na rukovodećim položajima - te preusmjeravanje zaposlenih na konkretne radne, da ne kažem proizvodne, zadatke. Svi, ali baš svi procesi moraju se proučiti u smislu pojednostavljenja i smanjenja stavki, baš potpuno suprotno nego što se radi sada. Ne priznajem da su ovi zadaci neostvarivi. Kao ni bajke da to nije moguće.

 

Isto tako, zaposlenicima svih ovih komunalnih poduzeća mogu poručiti da se ne daju isprovocirati tvrdnjama da će promjena koja je neminovna ugroziti njihova radna mjesta. Dapače, vjerujem i znam da ste i sami puno puta bili razočarani nemogućnošću djelovanja i neefikasnošću samog sustava, i da ste i sami zazivali promjenu. Sad dolazi ta prilika, da građani, novim žarom, zajedno sa zaposlenicima komunalnih poduzeća, stvore novi sustav u kojem će i jedni i drugi biti zadovoljniji."

Vlado Mezak

"U većinskom vlasništvu grada Rijeke nalazi se 16 komunalnih i trgovačkih društava. Za njihovo poslovanje odgovorni su članovi uprava i direktori, koji provode poslovne politike za koje su dobili suglasnost i odobrenje od Nadzornih odbora. Iznad svih njih je skupština društva, koju u principu čini jedan član, a to je u slučaju Rijeke, gradonačelnik. Može se zaključiti da najveće ovlasti ima skupština društva, odnosno gradonačelnik.

Ja ću, kao novi gradonačelnik naložiti da nezavisno stručno tijelo napravi analizu i optimizaciju poslovanja svih komunalnih i trgovačkih društava. Na taj način će se ustanoviti pravo stanje u svakom društvu i omogućiti kvalitetniji nastavak poslovanja. Također će se ustanoviti koja društva su neophodna za optimalno funkcioniranje gradskih usluga i shodno tome će se ići u racionalizaciju, koja će povećati ukupnu efikasnost. To će doprinijeti podizanju kvalitete usluga i smanjenju troškova, a što će posljedično rezultirati i snižavanjem cijena usluga koje društva pružaju građanima Rijeke."
Hrvoje Burić
"Obećanja o smanjenju cijena komunalnih usluga su šarene laži. U kratkom roku nemoguće je donijeti odluku o smanjenju cijena usluga bez uništavanja poslovanja komunalnih poduzeća. To će značiti probleme s opskrbom energenata, vode, problemima s kanalizacijom, održavanjem cjelokupne infrastrukture i gomilanjem smeća pred našim kućama.

Izborno je doba i dobar dio kandidata za gradonačelničku poziciju u našem gradu bavi se uz manipulacije internet i plaćenim anketama i tradicionalnim bacanjem lažnih obećanja kojima će opet prevariti birače. Na ovo pitanje odgovoriti ću stručno i sa činjenicama.

Kako se do sada upravljalo komunalnim poduzećima i stanje koje će zateći novog gradonačelnika Rijeke ukratko ću iznijeti na primjeru poslovanja jedinog gradskog distributera toplinske energije. Energo d.o.o. je 2007. kupio tvrtku AMGA ADRIA d.o.o. za preko 120 milijuna kuna. U potpuno bezvrijednu tvrtku je uložen ogroman novac. Ono što sada svi možemo gledati s Jadranske magistrale je napušteno mješalište plina kod Kraljevice, čija se fotografija nalazi u nastavku.

Ovaj poslovni potez mogu nazvati samo jednom riječju - suludim. Posljedica te odluke je znatno otežano poslovanje Energa i pad prihoda unatoč povećanju cijena usluga sa 105 na 104 milijuna kuna u 2019.godini. Dugovi tvrtke su ogromni. Kratkoročne obveze iznose 114 milijuna kuna - što je više nego li je tvrtka u stanju uprihoditi cijelu godinu. No tih 114 milijuna nije ukupan dug jer dugoročne obveze iznose 81 milijun kuna. Pojednostavljeno rečeno, društvo nema novca za svoje poslovanje. Da postoji u Rijeci neka druga tvrtka koja distribuira toplinsku energiju sigurno se nitko njihovim uslugama ne bi koristio.

EBITDA Marža – odnosno postotak novca koji nakon plaćanja svih obaveza od svake kune prihoda ostaje Energu je velikih 20.72 %, dok je prosjek cijele ove djelatnosti u Hrvatskoj 8,32 %. Velika marža pokazuje kako Energo i gradska vlast dere kožu Riječanima. No tvrtki niti tako visoka marža ne pomaže jer su dugovi zbog loših poslovnih odluka ogromni, a ono što svi osjećamo na svojim leđima su visoke cijene usluga, koje se teško mogu smanjiti ako se nastavi sa ovakvim načinom ne-poslovanja.

I dok druga poduzeća u vlasništvu grada imaju neznatno bolje poslovanje zahvaljujući menadžerima koje je postavila gradska uprava teško će nam moći omogućiti niže cijene režija, osim eventualno kozmetičkih par lipa. Neko ozbiljno olakšanje za naše novčanike i kućne budžete realno nije moguće da se dogodi prije nego se prvo objektivno i dubinski analizira financijsko stanje svih tvrtki i pronađe rješenje za održivim poslovanjem što je svakako objedinjena javna nabava za sve tvrtke u gradskom vlasništvu. To sada nije slučaj, a objedinjena javna nabava je svakako model uspješnijeg poslovanja i može se odmah realizirati.

Važno je napomenuti da se gradonačelnik nalazi na čelu svih gradskih tvrtki kao predsjednik Skupštine svih društava u vlasništvu grada Rijeke pa bi bilo korisno da taj čovjek dolazi iz realnog sektora i da se razumije u financijsko poslovanje. Također je kritično potrebno da se na direktorskim pozicijama gradskih tvrtki nađu ljudi koji sa svojim znanjima i kompetencijama zaslužuju to mjesto, ali i koji su spremni preuzeti odgovornost za poslovanje i zaposlenike jer ću kao praksu uvesti načelo izvrsnosti u poslovanje koje je mjerljivo te neću tolerirati izgovore za neuspjeh.

No, da bi sustav funkcionirao potrebno je povećati prihode komunalnih društava, dakle, više putnika u gradskom prijevozu, više korisnika toplinske energije…. Izlaz je u povećanju broja stanovnika u gradu Rijeci kao i u povećanju poslovnih poduzetničkih aktivnosti.

Hoće li Riječanke i Riječani i dalje birati vlast koja će im skupim uslugama derati kožu ovisi o biračima i izlaznošću na lokalnim izborima. Rijeka, a i svi mi koji u njoj živimo, zaslužili smo bolje."
Marko Filipović
"Javne usluge u Rijeci pružaju mnogi subjekti, a između ostaloga i gradska uprava Grada Rijeke. Nadležnost i uloga gradonačelnika jest ponuditi građanima jednostavno i lako korištenje usluga Grada jer Grad je, uz sve svoje funkcije, ujedno i servis za potrebe građana. Iako je Rijeka u ovom području napravila značajne iskorake do sada i, za razliku od drugih gradova, čak ima i poseban internet portal na kojem nudi popis i opis svih usluga koje Grad nudi građanima i raznim skupinama građana, daljnje poboljšanje kvalitete ovih gradskih usluga ja vidim u znatno većem broju usluga koje će se moći ostvariti online, dakle bez nužne potrebe fizičkog dolaska u pisarnicu Grada ili na šaltere uprave. Za to je Rijeka spremna, a napor koji je potrebno uložiti tiče se djelomičnog preoblikovanja procesa rada unutar uprave čime bi se dio zahtjeva građana rješavao u cijelosti online, a dio bar djelomično online odnosno u manjem potrebnom broju fizičkih dolazaka u upravu. To će značajno olakšati građanima ostvarivanje usluga koje nudi Grad, a zaposlenicima uprave omogućiti veću efikasnost i brzinu u radu. Podsjećam da Grad Rijeka već sada nudi čitav niz usluga koje se u cijelosti ostvaruju online, poput objedinjene naplate troškova stanovanja (voda, odvoz smeća, komunalna naknada, očitanje plinomjera...), uvida u stanje kredita za kupnju stana, sve financijske transakcije vezane uz najam poslovnih prostora u vlasništvu Grada Rijeke, uvid u dokumente i porezna rješenja koja tvrtkama izdaje gradska uprava i sl. No, još uvijek postoji i niz usluga za koje je moguće opisati i organizirati jednostavniji način ostvarivanja. Tome se, između ostaloga, mislim značajno posvetiti nakon izbora. Rijeka u ovom području ima ogroman potencijal i izvrsno postavljenu bazu, a građani Rijeke apsolutno zaslužuju modernizaciju i veću efikasnost uprave u ostvarivanju javnih usluga.

Što se tiče javno komunalnih usluga koje pružaju gradska komunalna poduzeća, nadležnost gradonačelnika djelomično seže i u ovo područje. Dio usluga komunalnih poduzeća također se može poboljšati iako treba imati na umu da su ove usluge već i sada na vrlo dobroj razni odnosno nude visok standard u usporedbi s mnogim drugim gradovima u Hrvatskoj.

Nadalje, nije točno da ove javno-komunalne usluge sve više poskupljuju. Također je potpuno netočna teza da su komunalne usluge u Rijeci najskuplje. Ono što je u Rijeci (odnosno na području PGŽ i u Istri) skuplje no u ostatku Hrvatske jest samo – odvoz smeća i to zato što su jedino PGŽ i Istra izgradile Centralne županijske zone za gospodarenje otpadom, a ostale sredine u Hrvatskoj nisu iako su bile obavezne to učiniti. Gospodarenje otpadom, za razliku od bacanja i neodgovornog nagomilavanja otpada na jednu hrpu (kako je to slučaj na mnogim drugim područjima u Hrvatskoj) – košta. I zato u Istri i na području PGŽ građani plaćaju višu cijenu no drugdje.

Sve ostale komunalne usluge u Rijeci su ili jeftinije ili cijenom iste kao i u drugim gradovima. Da ne bi ispalo da govorim napamet, potrudio sam se učiniti usporedbu cijena komunalnih usluga u Rijeci i nekim drugim gradovima pa koga zanima može se kroz ovu usporedbu informirati o tome kolike cijene plaćaju Riječani u odnosu na stanovnike drugih gradova. Vjerujem da ovi podaci dokidaju paušalne i neargumentirane navode brojnih kritičara koji tvrde „da su u Rijeci komunalije najskuplje“. Nisu. I lijepo Vas molim da s ciljem informiranja građana objavite ove usporedbe koje u nastavku šaljem.

VODA (na primjeru potrošnje 10 m3/mj za stambeni prostor)




Rijeka
Zagreb
Split
Pula
Osijek


Fiksni dio cijene vodnih usluga
24,11 kn
18,92 kn
22,60 kn
28,25 kn
28,25 kn


Varijabilni dio cijene vodnih usluga (10 m3)
141,28 kn
152,89 kn
116,04 kn
162,09 kn
151,40 kn


Mjesečni troškovi potrošnje 10m3 vode
165,40 kn
171,80 kn
138,64 kn
190,34 kn
179,65



 

PLIN (na primjeru potrošnje 1.000 m3 plina, po tarifnom modelu potrošnje prosječnog stana koji se grije na plin)




Rijeka Energo
Zagreb HEP Toplinarstvo
Pula Plinara Pula
Split EVG
Osijek HEP Toplinarstvo


Cijena za isporučenu količinu plina (s PDV-om)
0,3696 kn/kWh
0,2986 kn/kWh
0,3845 kn/kWh
0,3821 kn/kWh
0,2946 kn/kWh


Cijena za fiksnu mjesečnu naknadu (s PDV-om)
13,75 kn/mj
13,75 kn/mj
13,75 kn/mj
13,75 kn/mj
13,75 kn/mj


Prosječni godišnji troškovi za potrošnju 1.000 m3 plina
3.628,15 kn
2.962,88 kn
3.767,77 kn
3.745,28 kn
2.925,40 kn



 

TOPLINSKA ENERGIJA (na primjeru grijanja za stan od 60 m2)




Rijeka Energo
Karlovac Gradska toplana
Slavonski Brod Brod plin
Vukovar Tehnostan
Velika Gorica HEP Toplinarstvo
Zagreb HEP Toplinarstvo
Osijek HEP Toplinarstvo


Cijena za instaliranu snagu (s PDV-om)
24,15 kn/kWh mj
27,53 kn/kWh mj
25,00 kn/kWh mj
25,01 kn/kWh mj
21,94 kn/kWh mj
14,95 kn/kWh mj
15,89 kn/kWh mj


Cijena za isporučenu energiju (s PDV-om)
0,4650 kn/kWh mj
0,3431 kn/kWh mj
0,3540 kn/kWh mj
0,3958 kn/kWh mj
0,3750 kn/kWh mj
0,2125 kn/kWh mj
0,2000 kn/kWh mj


Prosječni godišnji troškovi grijanja za stan od 60 m2
5.150,46 kn
5.425,67 kn
5.199,60 kn
5.469,31 kn
4.975,80 kn
3.114,20 kn
3.144,59 kn



Napomena: u Puli i Splitu nema centralnog grijanja pa su stavljeni u usporedbu gradovi u kojima ima

PARKING (na primjeru 1. zone)




Rijeka
Split
Zagreb
Osijek
Pula


Sat vremena
4 kn
5 kn
12 kn
4 kn
4 kn


Mjesečna parkirna karta
500 kn
800 kn
720 kn
200 kn
nema te mogućnosti


Dnevna parkirna karta
80 kn
75 kn
100 kn
72 kn
130 kn


Stanarska mjesečna karta
40 kn
175 kn
100 kn
50 kn
50 kn



 

JAVNI PRIJEVOZ (na primjeru 1. i 2. zone)



Pojedinačna karta kupljena u autobusu
Rijeka
Zagreb
Split
Osijek
Pula


1. zona
10,00 kn
10,00 kn
11,00 kn
11,00 kn
11,00 kn


2. zona
13,00 kn
20,00 kn
13,00 kn
13,00 kn
15,00 kn



 



Pojedinačna karta kupljena izvan autobusa za 2 vožnje
Rijeka
Zagreb
Split
Osijek
Pula


1. zona
15,50 kn
nema te mogućnosti
18,00 kn
nema te mogućnosti
nema te mogućnosti


2. zona
21,00 kn
22,00 kn



 



DNEVNA karta
Rijeka
Zagreb
Split
Osijek
Pula


1. zona
20,00 kn
30,00 kn
30,00 kn
35,00 kn
nema te mogućnosti


2. zona
34,00 kn
nema te mogućnosti
60,00 kn
35,00 kn



 



RADNIČKA mjesečna karta
Rijeka
Zagreb
Split
Osijek
Pula


1. zona
276,00 kn
360,00 kn
290,00 kn
275,00 kn
230,00 kn


2. zona
377,00 kn
610,00 kn
380,00 kn
300,00 kn
400,00 kn



 



OSNOVNO ŠKOLSKA mjesečna karta
Rijeka
Zagreb
Split
Osijek
Pula


1. zona
92,00 kn
90,00 kn
130,00 kn
55,00 kn
140,00 kn


2. zona
120,00 kn
284,00 kn
190,00 kn
60,00 kn
220,00 kn



 



SREDNJO ŠKOLSKA mjesečna karta
Rijeka
Zagreb
Split
Osijek
Pula


1. zona
134,00 kn
100,00 kn
130,00 kn
55,00 kn
230,00 kn


2. zona
180,00 kn
310,00 kn
190,00 kn
100,00 kn
400,00 kn



 



STUDENTSKA mjesečna karta
Rijeka
Zagreb
Split
Osijek
Pula


1. zona
134,00 kn
100,00 kn
130,00 kn
120,00 kn
140,00 kn


2. zona
180,00 kn
310,00 kn
190,00 kn
130,00 kn
220,00 kn



 



UMIROVLJE NIČKA mjesečna karta
Rijeka
Zagreb
Split
Osijek
Pula


1. zona
112,00 kn
100,00 kn
143,00 kn
30,00 kn
80,00 kn


2. zona
190,00 kn
210,00 kn
200,00 kn
40,00 kn
160,00 kn



 

ODVOZ SMEĆA (na primjeru tročlanog kućanstva mjesečno) bez PDV-a




Rijeka
Zagreb
Split
Pula
Osijek


Obavezna minimalna naknada
47,60

26,00
48,54
30,50


Varijabilni dio
35,64

5,32
40,86
24,00


Prosječni mjesečni račun
83,24
41,70
31,32
89,40
54,50



Napomena: različit je način obračuna varijabilnog dijela - razlikuje od grada do grada; Zagreb ne obračunava cijenu po zakonskim parametrima , tj. oni nemaju obaveznu minimalnu naknadu i varijabilni dio

Važna napomena: Jedino su PGŽ i Istra izgradile Centralne zone za gospodarenje otpadom, a druge sredine u Hrvatskoj još uvijek ne iako je Hrvatska preuzela tu obavezu još pred ulazak u EU

KAZNA za Pauk




Rijeka
Split
Zagreb
Osijek
Pula


Premještanje nepropisno park.vozila
500 kn
450 kn
500 kn
500 kn




Davor Štimac
"Iako je svaka od djelatnosti gradskih komunalnih društava, kao i njihova organizacija poslovanja, specifična i zahtjeva pridržavanje i zaštitu specifičnih javno pravnih ovlasti o primjenu različitih mjera za njihovu realizaciju, na sva se društva mora striktno primjenjivati nekoliko osnovnih principa:

Upravljanje po kriteriju stručnosti, a ne podobnosti
Stvarna, a ne deklarativna, transparentnost poslovanja
Digitalizacija internih organizacijskih i upravnih procesa, a pogotovu vanjske komunikacije s ciljem boljeg servisa za građane i manjih administrativnih troškova
Odgovorno ponašanje vlasnika, Grada Rijeke, prema društvima što uključuje nemiješanje politike u upravljanje i organizaciju društva, plaćanje gradskih obveza i usluga na vrijeme, podrška investiranju u nužnu komunalnu infrastrukturu i opremu u skladu s europskim standardima

Osim navedenog, za funkcionalnost komunalnog sustava ključno je promijeniti praksu nenamjenskog trošenja novca komunalnih davanja i njegovo usmjeravanje u komunalne djelatnosti kako bi komunalni standard bio na razini očekivanja građana i poduzetnika koji plaćaju i očekuju od komunalnih servisa.

Iako bi se za svako od društava i komunalnih servisa mogla i morala napisati zasebna „disertacija“, navodima samo par osnovnih smjerova i aktivnosti koje se mogu odmah poduzeti i u kojima vidimo prostor za poboljšanje kvalitete javnih usluga.

Prije svega tu je uvođenje novog sustava gospodarenja otpadom kojem treba snažan poticaj i ulaganje u individualizaciju spremnika za miješani komunalni otpad, kako kod individualnih korisnika tako osobito u gradskim područjima s višestambenim objektima. Krajnje je vrijeme za punu provedbu principa „trošak plaća zagađivač“, uz pretpostavku da su prije zbrinjavanja iskorištene mogućnosti odvajanja korisnih sirovina otpada pravilnim sortiranjem i obradom. Osim samog prikupljanja, odvajanja i zbrinjavanja otpada, treba kroz suštinsku suradnju a ne prijepor sa županijom hitno rješavati funkcioniranje županijskog centra ŽCGO Marišćina, kojemu treba unapređenje tehnologije i upravljanja, čime se direktno utječe na smanjivanje troška zbrinjavanja otpada na prihvatljivu i dozvoljivu mjeru. Pored odvoza i zbrinjavanja otpada, Grad Rijeka mora povećati izdvajanja za čišćenje grada i održavanje zelenih površina, a izgradnja novih parkova i ozelenjivanje grada jedan je od strateških ciljeva našeg programa.

Gradski promet treba sagledavati cjelovito i uskladiti ga s trendovima i novim poslovnim modelima. Javni gradski prijevoz u većini zemalja nije profitabilan i zahtjeva dotacije iz drugih djelatnosti (npr. energetike) ili gradskih proračuna, međutim efikasnost i inovativnost u primjeni novih i zelenih tehnologija sličnih društava u svijetu je puno veća od našeg Autotroleja. Poboljšanja su moguća u unapređenju usluge, većem broju kvalitetnih autobusa, digitalizaciji autobusnih stajališta i elektronskoj prodaji autobusnih karata što dovodi do većeg prometa putnika i posljedično manjoj jediničnoj cijeni usluge. Novim prometnim rješenjima, posebno na trgu Žabica, izgradnjom novog autobusnog terminala i rotora na Žabici, otvara se mogućnost preregulacije javnog prijevoza koji dobiva zasebne trake i postaje najbrže prometno sredstvo, poput metroa i tramvaja u velikim gradovima.

Pored kvalitetnije usluge i povećanja prometa u javnom prijevozu, nužno je osigurati funkcionalnije korištenje parkirnih mjesta u svim i budućim garažama i gradskim parkiralištima, posebice uz kvalitetniju suradnju s Lučkom upravom. To dovodi do micanja automobila s nogostupa i oslobađa pješačke staze i rivu za građane.

Ulaganjima novca iz EU fondova u infrastrukturu toplinarske djelatnosti, Energo može značajno povećati efikasnost svojih toplana i smanjiti gubitke u mreži, što će dovesti do povoljnije cijene grijanja za sve korisnike priključene na sustav. Tek značajnijim ulaganjima u sustav, može se osigurati konkurentnost i održivost na dulji rok.

Pored izazova u gospodarenju otpadom, upravljanja gradskim prometom i toplinarstvu, i ostatak komunalnog sustava boluje od neefikasnosti, birokratizacije i lošeg odnosa prema građanima, korisnicima usluga. Pored organizacijskih promjena upravljanja i vođenja komunalnih tvrtki i komunalnog sustava unutar grada, značajna unapređenja su moguća i promjenom kulture korištenja komunalnih servisa, edukacijom i primjenom digitalnih rješenja koja, kako korisnicima usluga tako i tvrtkama, povećavaju transparentnost i efikasnost cijelog komunalno sustava te u konačnici sprječava sve veća poskupljenja usluga javnokomunalnih tvrtki."

*Članak se ažurira sukladno redoslijedu dolaska odgovora kandidata za gradonačelnika