Punih 15 godina prošlo je od kobnog 30. kolovoza 2007. kada je gašenje požara na otoku Kornat postalo najveća tragedija u povijesti hrvatskog vatrogastva u kojoj je smrtno stradalo 12 vatrogasaca.
Šestorica vatrogasaca preminula su odmah na mjestu nesreće: Gabrijel Skočić (20) iz Vodica, Marko Stančić (17) iz Šibenika, Hrvoje Strikoman (19) iz Vodica, Dino Klarić (33) iz Šibenika, Ivan Marinović (33) iz Grebaštice, Ivica Crvelin (42) iz Tisnog, a za ostale nastradale organizira se prihvat u Općoj bolnici Zadar. Vijesti i fotografije prevoženja stradalih vatrogasaca te večeri potresaju cijelu javnost, a informacije narednih dana bit će sve tragičnije jer je od sedam vatrogasaca njih šest preminulo u bolnici: Tomislav Crvelin (23), Josip Lučić (19) i Ante Crvelin (23) iz Tisnog, Ante Juričev Mikulin (22), Karlo Ševerdija (17) iz Vodica i Marinko Knežević (52) iz Boraje.
Jedini koji je preživio ovu tragediju je Frane Lučić, koji i danas nosi teške posljedice zbog zadobivenih opeklina.
Nesretna 2007. godina
Nažalost, u 2007. godini brojne su smrti obilježile hrvatsko vatrogastvo. Tajnik DVD-a Vodice Gordan Alfirev pogođen kornatskom tragedijom počinio je samoubojstvo, a samo dan prije kornatske tragedije na gašenju požara na otoku Hvaru preminuo je Marinko Jurić, vatrogasac DVD-a Stari Grad. Nekoliko dana nakon tragedije na Kornatu, Hrvatska vatrogasna zajednica je ostala i bez svojeg predsjednika Marijana Mlinarića koji je preminuo nakon kratke i teške bolesti.
Obilježavanje kornatske tragedije
Od 2008. na dan tragedije, temeljem Naputka Hrvatske vatrogasne zajednice, u svim vatrogasnim postrojbama i organizacijama, u znak sjećanja i počasti za poginule vatrogasce istaknute su državne zastave na pola koplja te su uključene u 15,25 sati vatrogasne sirene u trajanju od jedne minute. Na otok Kornat dolaze obitelji i prijatelji stradalih vatrogasaca te visoki državni i vatrogasni dužnosnici kako bi odali počast. Vatrogasne organizacije održavaju niz manifestacija kojima nastoje da sjećanje na ove vatrogasne heroje nikada ne izblijedi.
U spomen na tragično stradale vatrogasce na Kornatu, u proljeće 2010. otpočela je akcija izgradnje spomenika dvanaestorici poginulih koja je krajem lipnja 2010. privedena kraju, a u 12 spomen križeva ugrađeno je oko 700 kubika kamena koji će zauvijek svjedočiti nezapamćenoj tragediji, ali i jedinstvu više od tisuću dobrovoljnih graditelja iz svih krajeva Hrvatske.
Težina vatrogasnog posla
Kornatska tragedija prikazala je sve razmjere vatrogasnog posla i ogolila teške uvjete u kojima vatrogasci rade, težinu i opasnost s kojima se na intervencijama susreću te neizvjesnost hoće li im svaka intervencija ujedno biti i posljednja. Od 90-ih godina prošloga stoljeća do danas na intervencijama ili nakon vatrogasnog zadatka preminula su 24 vatrogasaca.
Nažalost, prije samo dvadesetak dana nastradao je vatrogasac koji je dio ove tužne statistike. Goran Komlenac, pripadnik Javne vatrogasne postrojbe Dubrovački vatrogasci i član Dobrovoljnog vatrogasnog društva Orašac, smrtno je stradao 31. srpnja 2022. prilikom gašenja požara otvorenog prostora na području Orašca - Gromače kod Zatona Dubrovačkog.
I ovaj je požar bio samo jedan u nizu ionako teške požarne sezone u kojoj je prosječni broj požara dnevno oko 40, ponekad i više. Ovo je definitivno požarna sezona u kojoj za premorene vatrogasce nema predaha jer visoke temperature, uz suhu vegetaciju, stvaraju uvjete za nastanak požara i njegovo brzo širenje, a prognoze najavljuju i iznadprosječno toplu jesen pa je i pitanje kada možemo očekivati završetak glavnog napora požarne sezone. Ove smo godine svjedočili i izgorenim objektima u velikom požaru na području Šibensko-kninske županije u kojima srećom nije bilo ljudskih žrtava, ali su zato nastradale brojne životinje, a opožarena površina je velika i oporavak će trajati godinama.
Uspoređujući prošlu godinu s ovom, vidimo da je broj požara u porastu za gotovo 24 %, a broj požara na otvorenom prostoru za gotovo 40 %. Tako do 25. kolovoza imamo zabilježenih 9200 požara otvorenih prostora, izgorjele površine 55.184 hektara što je povećanje od 156 % gledajući 2021. kada je izgorio 21431 hektar. Na žalost, zabilježen je i veći broj ozlijeđenih osoba za čak 36,26 %. U ovoj godini bilježimo 135 ozlijeđenih osoba, od čega 21 vatrogasac, što je povećanje od 42% u odnosu na prošlu godinu dok se broj smrtno stradalih osoba u ovoj godini povećao za 37%.
Sve ovo samo ide u prilog činjenici da je vatrogasni posao jedan od najstresnijih poslova, a uz opasnosti koje taj posao nosi, vatrogasci često svjedoče prizorima stradalih koji su potresni, posebno ukoliko se radi o maloj djeci, članovima obitelji i kolegama s kojima dijele svakodnevicu.
Nažalost, preminule kolege ništa ne može vratiti, ali možemo održati sjećanje na njih i neprestano raditi na tome da se tragedije poput one na Kornatu nikada više ne dogode, poručili su iz Hrvatske vatrogasne zajednice.
L.B.
