Nakon godina najava i pritisaka umirovljeničkih udruga, Vlada je u sklopu sveobuhvatne mirovinske reforme konačno potvrdila ukidanje penalizacije za korisnike prijevremene starosne mirovine. Ova značajna promjena obuhvatit će sve postojeće i buduće umirovljenike koji navrše 70 godina života, a procjenjuje se da će izravno utjecati na kućne budžete oko 120.000 građana. Prema izračunima, njihove bi mirovine u prosjeku trebale porasti za 55 do 57 eura mjesečno, ovisno o ranijim modelima umanjenja.
Penalizacija, odnosno trajno smanjenje mirovine za svaki mjesec ranijeg umirovljenja, dosad je predstavljala svojevrsnu doživotnu kaznu za one koji su radni vijek završili prije propisane dobi. Trenutni model predviđa umanjenje od 0,2 posto po mjesecu, što za pet godina ranijeg odlaska znači i do 12 posto nižu mirovinu do kraja života.
Što se točno mijenja i tko ima pravo na veću mirovinu?
Od 1. siječnja 2026. godine, prvog dana u mjesecu nakon što korisnik prijevremene mirovine navrši 70 godina, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) prestat će primjenjivati umanjenje. Polazni faktor za izračun njihove mirovine izjednačit će se s onim za redovitu starosnu mirovinu. Važno je naglasiti da će se ova odredba primjenjivati po službenoj dužnosti, što znači da umirovljenici neće morati podnositi nikakve dodatne zahtjeve ili ispunjavati formulare. HZMO ima rok da sve potrebne izmjene provede najkasnije do 31. ožujka 2026. godine.
Ministarstvo rada i mirovinskog sustava ovu mjeru obrazlaže kao ispravljanje nepravde, ističući kako su osobe u prijevremenoj mirovini često imale više godina radnog staža od onih koji su u mirovinu otišli po redovitim uvjetima. Time se, tvrde, ispunjava i dugogodišnji zahtjev umirovljeničkih udruga te se poboljšava životni standard starijih osoba.
Ispravljanje nepravde ili poticaj za raniji odlazak?
Iako je vijest dočekana s odobravanjem među onima na koje se odnosi, dio ekonomske struke izražava ozbiljne rezerve. Ekonomist dr. Danijel Nestić s Ekonomskog instituta u Zagrebu jedan je od najglasnijih kritičara, upozoravajući da se ukidanjem penalizacije narušava aktuarska ravnoteža mirovinskog sustava i stvara nova nepravda prema redovnim umirovljenicima. Prema njegovoj analizi, osoba koja ode u prijevremenu mirovinu s 60 godina života do svoje 70. godine primi i do deset tisuća eura više od osobe koja radi do 65. godine. Ukidanjem penalizacije nakon 70. godine, ta se razlika do kraja očekivanog životnog vijeka penje na više od 23 tisuće eura u korist prijevremenog umirovljenika. Nestić stoga smatra da sustav i sada ide na ruku ranijem umirovljenju, a nove izmjene tu neravnotežu samo produbljuju.
Sindikati podijeljeni: "Prekasno za mnoge"
Sličan, ali oprezniji stav dijeli i Sindikat umirovljenika Hrvatske. Predsjednica Višnja Stanišić pozdravlja svako povećanje mirovina, no smatra da je dobna granica od 70 godina postavljena previsoko. "Većini to neće značiti jer su prekasno dočekali, ili nisu ni dočekali tu mjeru. Trebalo je učiniti da to vrijedi za one sa 65 godina", izjavila je, podsjećajući da su raniji zakoni predviđali prestanak penalizacije upravo s navršenom dobi za starosnu mirovinu. Dodala je i kako najavljeni rast neće biti dovoljan da pokrije stvarne troškove života i inflaciju koja najteže pogađa upravo najstarije građane, čime se rizik od siromaštva neće značajnije smanjiti.
Ova mjera dio je šireg paketa mirovinske reforme koji uključuje i uvođenje trajnog godišnjeg dodatka, takozvane 13. mirovine, povoljniju formulu za usklađivanje mirovina te veće mogućnosti rada uz mirovinu. Ipak, ukidanje penalizacije ostaje promjena koja izaziva najviše pozornosti i otvara temeljno pitanje: kako osigurati pravedan i održiv sustav za sve sadašnje i buduće generacije umirovljenika.
