Na današnjoj konferenciji za medije, potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva Branko Bačić predstavio je četiri nova pravilnika koji će, kako je istaknuo, unaprijediti sustav stanovanja u Hrvatskoj i omogućiti bolji životni standard.
Uz ministra su na press konferenciji sudjelovali državni tajnik Željko Uhlir, ravnatelj Uprave za provedbu stambene politike, kvalitetu stanovanja i komunalno gospodarstvo Tomislav Jukić, ravnatelj APN-a Dragan Hristov i glavni ravnatelj Državne geodetske uprave Antonio Šustić.
Četiri nova Pravilnika donose preciznije regulative u području stambenog zbrinjavanja, upravljanja zgradama i vođenja evidencija zajednica suvlasnika i upravitelja zgrada, a doneseni su u okviru Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske, prvog i krovnog strateškog dokumenta o stanovanju u Hrvatskoj. Osnovni cilj ovih promjena je osigurati priuštivo stanovanje uz osiguravanje standarda kvalitete, u skladu s važećim zakonima, posebno Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o društveno poticanoj stanogradnji i Zakonom o upravljanju i održavanju zgrada.
Pravilnici će sutra biti objavljeni u Narodnim novinama, stupaju na snagu osmog dana od objave, osim Pravilnika o potporama za stjecanje prve stambene nekretnine koji stupa na snagu s danom objave.
Pravilnik o potporama za stjecanje prve stambene nekretnine
Ovaj Pravilnik uređuje postupak podnošenja zahtjeva za potporu pri stjecanju prve stambene nekretnine za potrebe vlastitog stanovanja, uključujući obrasce i popis potrebne dokumentacije za ostvarivanje prava.
Potpora je namijenjena državljanima Republike Hrvatske koji prvi put kupuju ili grade stambenu nekretninu za potrebe vlastitog stanovanja, samostalno ili sa suvlasnikom. Za ostvarivanje prava, podnositelj mora istodobno ispuniti uvjete propisane Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o društveno poticanoj stanogradnji (članak 30.c):
biti državljanin Republike Hrvatske
imati sklopljen ugovor o kupoprodaji nekretnine nakon 1. siječnja 2025.
biti mlađi od 45 godina u trenutku podnošenja zahtjeva
imati prijavljeno prebivalište na adresi nekretnine za koju tražite povrat i boraviti u njoj (i članovi uže obitelji koje navodite u zahtjevu)
imati potvrdu o uplati poreza na promet nekretninama ili račun na kojem je iskazan PDV, a koji je izdan nakon 1. siječnja 2025.
Pravo na povrat je moguće ostvariti nakon što je porez na promet nekretninama u cijelosti plaćen, a najkasnije u roku od 24 mjeseca od sklapanja kupoprodajnog ugovora, u slučaju otplaćivanja poreza na rate.
Za ostvarenje prava na povrat poreza kod gradnje obiteljske kuće potrebno je ostvariti sljedeće uvjete:
biti državljanin Republike Hrvatske
imati uporabnu dozvolu za obiteljsku kuću koja je postala pravomoćna nakon 1. siječnja 2025.
imati ugovor o građenju obiteljske kuće na temelju kojeg je izdan račun odnosno situacija, ovjerena od strane nadzornog inženjera, a na temelju kojeg je plaćen porez na dodanu vrijednost, kao i plaćene račune za projektiranje i nadzor na temelju kojih je plaćen porez na dodanu vrijednost
biti mlađi od 45 godina u trenutku podnošenja zahtjeva
imati prijavljeno prebivalište na adresi obiteljske kuće za koju se traži povrat i boraviti u njoj (kao i članovi uže obitelji koji se navode u zahtjevu)
„Htjeli smo omogućiti hrvatskim državljanima mlađima od 45 godina koji su platili porez pri kupnji prve nekretnine ili gradnji kuće da imaju pravo na povrat 50 posto PDV-a na sve kupoprodaje sklopljene od 1. siječnja 2025. Naglašavali smo da neovisno o tome kada će zakon i pravilnik stupiti na snagu, moći će, ako imaju potpisan i ovjeren kupoprodajni ugovor od 1. siječnja ove godine, podnijeti zahtjev Agenciji za pravni promet nekretnina“, rekao je ministar Bačić.
Kome se predaju zahtjevi i što moraju sadržavati?
Zahtjev za isplatu potpore podnosi se Agenciji za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN), a može se podnijeti u roku od 24 mjeseca od dana sklapanja kupoprodajnog ugovora. Ako se kao vlasnici nekretnine upisuju i drugi članovi uže obitelji, podnosi se jedan zajednički zahtjev, uz priloženu dokumentaciju za sve uključene osobe.
Zahtjevi se odobravaju prema redoslijedu zaprimanja potpunih zahtjeva. APN donosi rješenje o pravu na potporu te vodi evidenciju o podnesenim zahtjevima, donesenim rješenjima i isplaćenim potporama, sukladno važećem Zakonu i ovom Pravilniku.
Uz zahtjev za kupnju stambene nekretnine prilaže se: preslika osobne iskaznice, ugovor o kupoprodaji sklopljen nakon 1. siječnja 2025., izvadak iz zemljišnih knjiga ili knjige položenih ugovora, potvrda o prijavi prebivališta za sve članove, dokaz o uplati poreza ili PDV-a te broj računa na koji se traži isplata.
Zahtjev za potporu za gradnju obiteljske kuće mora sadržavati: presliku osobne iskaznice, uporabnu dozvolu koja je postala pravomoćna nakon 1. siječnja 2025., ugovor o građenju temeljem kojeg je plaćen PDV, račune za projektiranje i nadzor, izvadak iz zemljišnih knjiga, potvrdu o prebivalištu te dokaz o prodaji prethodne nekretnine ako je imatelj imao nekretninu koja se ne smatra odgovarajućom.
Koje su dopuštene dimenzije i cijene nekretnina za ostvarivanje potpore?
Nekretnina može biti veličine 35 m² za jednu osobu, uvećano za 10 m² za svakog dodatnog člana uže obitelji. U slučaju da je nekretnina veća od propisane kvadrature, pravo na povrat se priznaje do maksimalne kvadrature određene brojem članova uže obitelji, uz toleranciju do 50 % veće kvadrature od propisane. Ako je, primjerice, propisana kvadratura za četveročlanu obitelj 90 m², maksimalna dopuštena za podnošenje zahtjeva je 135 m². Za obiteljske kuće te su kvadrature uvećane za dodatnih 50 % jer se u obzir uzimaju pomoćni prostori, što znači da za četveročlanu obitelj iznosi 135 m2, a maksimalno 202,5 m2.
Ako je cijena nekretnine po kvadratu viša od lokalno utvrđene prosječne cijene za više od 50 %, pravo na povrat se ne može ostvariti. Povrat se računa na temelju niže vrijednosti, stvarno plaćene cijene ako je niža od lokalne prosječne, ili lokalne prosječne ako je stvarna cijena viša.
Obveze nakon isplate potpore
U slučaju da se u roku od pet godina od isplate potpore utvrdi da je podnositelj otuđio ili iznajmio nekretninu, odjavio prebivalište ili u njoj ne boravi, APN će posebnim rješenjem naložiti povrat isplaćenih sredstava u cijelosti.
Više informacija o uvjetima za ostvarivanje potpore dostupno je na sljedećoj poveznici.
Pravilnik o kućnom redu
Ovaj Pravilnik propisuje opća pravila kućnog reda u zgradama, uključujući korištenje zajedničkih prostora, dopuštenu razinu buke, sprječavanje nagomilavanja otpada, satnicu kućnog mira, kao i odstupanja u opravdanim slučajevima uz obaveznu prethodnu najavu.
Zabranjeno je svako ponašanje koje narušava mir, sigurnost ili higijenu zgrade, što podrazumijeva prekomjernu buku, neprimjereno korištenje zajedničkih prostorija, oštećivanje imovine, ostavljanje predmeta u hodnicima te zadržavanje neovlaštenih osoba u zgradi.
Kućni red uređuje ponašanje svih stanara, uključujući i najmoprimce, a sastoji se od općih i posebnih pravila. Posebna pravila ureduju pitanja specifična za pojedinu zgradu, a ne smiju biti u suprotnosti s općim pravilima. Donose ih suvlasnici natpolovičnom većinom, sukladno Zakonu o upravljanju i održavanju zgrada. Kršenje pravila može rezultirati i novčanom kaznom ako je tako predviđeno međuvlasničkim ugovorom.
„Upravitelji su obvezni u roku od 60 dana od stupanja Pravilnika na snagu ispisati kućni red i objaviti ga na vidljivom mjestu.“, pojasnio je ministar.
Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja Registar upravitelja zgrada
Pravilnik propisuje sadržaj i način vođenja Registra upravitelja zgrada, koji vodi Državna geodetska uprava u elektroničkom obliku, jedinstveno za cijelu Hrvatsku. Upis upravitelja provodi se na njegov zahtjev, isključivo putem Zajedničkog informacijskog sustava zemljišnih knjiga i katastra (ZIS), putem kojeg se unose i promjene. Svaki upravitelj dobit će svoj jedinstveni broj, a promjene je dužan prijaviti u roku od osam dana.
Registar sadrži javne podatke o upravitelju, zgradi ili funkcionalnoj cjelini kojom upravlja, uključujući osobne, kontaktne i registracijske podatke, kao i podatke o nekretnini.
Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja Registra zajednice suvlasnika
Ovim Pravilnikom propisuju se sadržaj i način vođenja Registra zajednice suvlasnika, koji također vodi Državna geodetska uprava u elektroničkom obliku, po katastarskim općinama. Upis i promjene provodi nadležni katastarski ured na temelju elektroničkog zahtjeva upravitelja podnesenog putem ZIS-a, uz priložene dokumente. Svaka zajednica dobiva osobni identifikacijski broj koji joj dodjeljuje Porezna uprava.
Registar omogućuje transparentan uvid u međuvlasničke ugovore, odluke suvlasnika, podatke o zajednicama suvlasnika, upraviteljima, zgradama i posebnim dijelovima zgrada te druge relevantne podatke.
Izvor: Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine
