Liječnik obiteljske medicine iz Rijeke i predsjednik Nadzornog odbora KOHOM-a, Leonardo Bressan, gostovao je u emisiji Novi dan na N1 gdje su razgovarali o nagomilanim problemima u zdravstvu i sve težem pristupu zdravstvenoj zaštiti građana.
“Ono što je loše je što se na čelne funkcije od kliničkih bolničkih centara, bolnica, zavoda i sl. uvijek imenuju ljudi ne po ključu znanja, uspješnosti, umiješnosti, nego po političkim implikacijama i oportunizmom”, komentirao je Bressan.
“Svjesni smo da je situacija u zdravstvu loša. Da je organizacija na svim razinama loša, ali ne možemo pobjeći od činjenice da je primjerice na čelu državnog osiguravajućeg monopolističkog Zavoda – HZZO-a, bolnički liječnik. Na čelu Ministarstva i glavnog resora koji bi trebao kvalitetno upravljati zdravstvom – bolnički liječnik. Nije mi jasno zašto je to odjednom tako. Jedino što mi prolazi kroz glavu je da je puno teže politički kontrolirati liječnika primarca, nego bolničkog liječnika.”
Komentirajući izjavu premijera Andreja Plenkovića koji je u srijedu odluku povećanja plaća državnim službenicima definirao kao antikorupcijsku mjeru, Bressan govori kako mu se čini da se svjetlo na kraju tunela – udaljava:
“Najbolja preventivna antikorupcijska mjera je po meni nemogućnost da se neki državni dužnosnik oslobodi kaznene odgovornosti za svoj rad. Druga mjera je primjena kaznenih i drugih zakona u punom opsegu. Mislim da je to puno bolja prevencija”, rekao je i istaknuo:
“Ne znam biste li imali išta protiv toga da dječji kardiokirurg koji radi operacije na otvorenom srcu novorođenčadi ima veću plaću nego ministar zdravstva – ja ne bih imao ništa protiv.”
Bressan za stanje zdravstvene skrbi u vrhuncu sezone nema riječi hvale
Govori da je skrb za sve one koji se tijekom turističke sezone nađu u turističkim mjestima kao i za one koji zdravstvenu skrb pružaju – nedovoljna zbog loše pripreme:
“Rasprave o pružanju i dostupnosti počinju mjesec dana prije sezone. Mi godinama apeliramo da se o tome počne razmišljati odmah po završetku prethodne sezone. Takve kompleksne mjere ne mogu se donijeti u tako kratkom roku, posebice u svijetu s takvim nedostatkom liječnika i medicinskih sestara koji su potrebni za takvu skrb.”
17 zaposlenih liječnika iz Klinike za traumatologiju kažu da se dugo bore za pravedan tretman: Prelomili su pa danas (u četvrtak) i istupili.
“To je zbunjujuće i meni i pacijentima”, rekao je Bressan i dodao: “To je loša situacija i osobno mislim da nije trebalo doći do takve eskalacije nego da je trebalo interno neke stvari riješavati i uputiti se prema Ministarstvu. Ako su kolege morale izaći u javnost sa svojim problemima, znači da netko na relaciji uprave bolnice i ministarstva nije svoj posao odradio kako treba.”
“Kod nas se uvijek svaki problem pokuša razmrviti na tisuću mrvica i onda prestaje imati takav impact na javnost i u nekakvoj osobnoj, moralnoj, poslovnoj odgovornosti. Međuljudski odnosi na jednoj tako složenoj klinici su nekakav temelj pružanja zdravstvene zaštite i sigurnosti pacijenata. Liječnici koji tamo rade ne mogu raditi neispavani, dekoncentrirani i opterećeni s organizacijskim i međuljudskim problemima”, rekao je predsjednik Nadzornog odbora KOHOM-a.
Tapkamo u mjestu – problem CEZIH-a
Što se tiče pomaka, ojačavanja sustava primarne zdravstvene zaštite, Bressan komentira da napredak ne primjećuje: “Vidim da se još uvijek tapka na mjestu iako je bivši ministarMilan Kujundžić rekao da je tapkanje u zdravstvenom sustavu RH – dobro tapkanje.
Moram primijetiti dodatne probleme. Prvi je da se smanjuju mogućnosti liječnika za pružanje kvalitetne zdravstvenu skrb svojim pacijentima, a smanjena su i prava ostvarivanja zdravstvene zaštite samih pacijenata s preseljenjem sustava CEZIH-a u centar dijeljenih usluga koji se očito potpuno krivo i neprimjereno radi. Dok mi razgovaramo, neke dijelovi sustava e-zdravstvenog uopće ne funkcioniraju, poput izvješća o bolovanju. To se ne objavljuje, ali onaj tko to radi – vidi.”
“Takav sustav treba seliti u satima kad on nije opterećen, kada je najmanje korišten – između 9 navečer i šest ujutro. Šalju se potpuno krive poruke. Oko 19 posto radnih dana u mjesecu neka od funkcionalnosti je liječnicima, farmaceutima ili pacijentima – nedostupna. Tako da to nije 30 sati godišnje, već više 30 dana godišnje”, zaključio je Leonardo Bressan za N1.
