Ministar financija Zdravko Marić na jučerašnjoj sjednici Saborskog Odbora za zdravstvo na kojoj se raspravljalo o nužnoj potrebi reforme zdravstvenog sustava, kritički je govorio o troškovima ministarstva Vilija Beroša: "Izgubio sam vjeru i nadu da ću nekog uvjeriti u svoje riječi i argumente ali probat ću, probat ću još jedanput da budemo krajnje plastični. Kada govorimo o prihodnoj strani, maloprije sam davao izjave pa pokušavaju Vilija i mene posvađati kao što su pokušavali posvađati Milana Kujundžića i mene, kao što su prije toga pokušali posvađati Vargu i Linića, Vargu i Ostojića ili Lalovca. Rekao sam vrlo jasno pa ću ponoviti i sada, kolega Beroš i ja jako dobro surađujemo. Vidjeli ste jučer rezultat naše suradnje i dogovor s veledrogerijama.
Otkad sam došao u Ministarstvo financija 2006. sam se krenuo ovime baviti. 2006. godine razlika između ukupnih rashoda zdravstvenog sustava i prihoda od doprinosa je bila ravno milijardu kuna. Sjećam se kao da je jučer bilo, prošlo je 15 godina. Uspoređujući to s mirovinskim sustavom, mirovinski sustav je tada imao razliku od 12 milijardi kuna kada uspoređujete koliko uprihodite i koliko imate rashod za mirovine. Od toga dana do dana današnjega razlika u mirovinskom sustavu je da je mirovinski sustav uvijek na nekakvom prosjeku, stavit ću ga na 4,5 posto BDP-a. Prije naše konsolidacije javnih financija, neću ulaziti u politiku sad ovdje jer je dobro Dražen (Direktor Udruge poslodavaca u zdravstvu Hrvatske Dražen Jurković) rekao da ovo trebamo promatrati isključivo objektivno, realno argumentirano. Tada se govorilo, kada gledate ukupni deficit tada proračuna od 5 posto BDP-a, kompletno je samo mirovinski sustav. Zdravstveni sustav ide najboljim smjerom da se tome približi, konvergira."
Marić je iznio podatak da od 2007. godine kada su doprinosi za zdravstveno osiguranje bili 16 milijardi i 940, a rashodi za zdravstvo 18 i nešto milijardi, da su 2020. rashodi za zdravstvo, u pandemiji Covida-19, gotovo udvostručeni te da iznose 34 milijarde kuna, dok su doprinosi za zdravstveno osiguranje s gotovo 18 narasli na 21 milijardu.
"Jako se ministarstvo financija opiralo izlasku HZZO-a iz riznice, kao i danas. Naš stav je i dalje nepromijenjen jer smo postavili pitanje kao Ministarstvo financija što dobivamo s tim. 2017. godine, sjećam se kao da je jučer bilo, moj nalog rizničarki tadašnjoj je bio da sve uštede koje nađemo u proračunu, a uvijek imamo neke uštede u najmanju ruku jer određeni resori ne izvrše svoje rashode, da sve ide u zdravstvo. Veledrogerije tada dođu sa zahtjevom 700 milijuna kuna, a bili su spremni prihvatiti 400 do 500 milijuna. Mi iskrcamo milijardu i 400 milijuna. Iduće godine nekakvih 600 milijuna da bih onda na inicijativu Ministarstva financija došao Vladi i predložio da kad budemo u sklopu poreznih izmjena da ukinemo dva doprinosa za nezaposlene, za ozljede na radu, ali jedan dio novca transferiramo zdravstvenom osiguranju da ispravimo anomaliju koja postoji.
Došao sam i rekao evo jedan postotni bod, tada je izračun bio milijarda i 300, znači zatvaramo rupu o kojoj govorimo svih ovih godina da neki vrag dugujemo, zatvaramo rupu i podvlačimo crtu. Jeli tako? Je li pošteno? Pošteno. Zakon je sabor izglasao, Zakon o zdravstvenom osiguranju ostao isti. Prve godine, obzirom na rast plaća i zaposlenosti, 2 milijardi i 300 više prihoda, a sve skupa govorim posebno se referirajući na treći stavak. Dobro je gospodin Jurković rekao, Sabor sam treba poštovati naše zakone. Imamo u Zakonu o zdravstvenom osiguranju. Postoji Zakon koji se zove Zakon o trošarinama koji je kao porezni zakoni krovni zakon pojedinih poreznih oblika i on kaže da je trošarina na duhan porez i prihod državnog proračuna i točka.
To je isto kao da u posebnom porezu za automobile dođe Božinović i stavi u Zakon o sigurnosti na cestama i kaže 50 posto tog poreza ide na sigurnost na cestama. Imamo koliziju dva zakona, otvoreno razgovaram ovdje u visokom domu koji je zakonodavac da imamo problem. Ja ukazujem na njega iz financijske i pravne strane. Imate koliziju u dva zakona koju smo na taj način pokušali anulirati, povećavamo doprinos, ne na uštrb poslodavaca, njima smo smanjili ukupne doprinose, sve na teret državnog proračuna da imamo jasnu situaciju. Situacija gdje jesu dugovi takvi kakvi jesu, prošli smo sve brojke, ročnosti. Nakon svih tih intervencija za ovu godinu je bilo predviđeno 2 milijarde i 700 milijuna transfera de facto. Ove godine će transfer biti 10 milijardi kuna. Sve ovo praktički anuliramo. Malo sam se jučer našalio na kraju sastanka ako mi još netko dođe s tom tezom da mi nešto dugujemo, Ministarstvo financija, da neću odgovarati za svoje postupke. Prihodna strana je tu i treba biti tu, treba tražiti načine kako to poduprijeti, međutim, 'ajmo se fokusirati na rashode. Tu ću se morati izuzeti jer nisam stručnjak za to, mogu govoriti iskustveno, paušalno, osjećajno, ali u konačnici sve to završi u brojkama koje gledam svaki dan. Ne možemo više. Maloprije smo Vili i ja komentirali, meni je teško, sigurno nisam toliko pametan da objasnim kako u godini covida toliko lijekovi rastu. Svi živi rastu pa i posebno skupi, a imamo podatke o smanjenom broju medicinski zahvata. Ne znam, nisam zdravstveni djelatnik. I meni banka dođe i kaže plati mi 10 posto kamatu, pa nikad to neću prihvatiti. Sjednem pa se tučem s njima pa dođemo do nekakvih razina.
Kao da smo imali negdje zakopane neke novce. Nije nigdje, povećan je deficit. Nije da imam sefove u Ministarstvu financija pa sam odlučio nešto otključati jer sam zaboravio šifru od jedne. Mi dug prema veledrogerijama pretačemo u dug prema banci ili od koga ćemo se već zadužiti. Meni se sviđa da smo ovdje da nemamo kamera da se moramo suzdržavati, da moramo krajnje otvoreno govoriti, da dođemo s prijedlogom koji ćemo skupa podržati," kazao je Marić, a prenosi Jutarnji list.
