Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci u sklopu Zavoda za palijativnu medicinu KBC-a Rijeka osniva Centar za integriranu i palijativnu skrb, koji je ujedno prvi takav centar u Hrvatskoj, a poslužit će i za obrazovanje mladih liječnika.
Voditeljica radne skupine je prof. dr. Karmen Lončarek ističe kako je Centar za integriranu i palijativnu skrb neophodan radi daljnjeg razvoja i unaprjeđenja skrbi, a još više radi obrazovanja mladih liječnika. "Opći trend razvoja medicine jest da postaje sve kompleksnija, a istovremeno sve jače fragmentirana. Zbog komodifikacije se zdravlja pak cijeli zdravstveni sustav sve više temelji na uslugama te se gubi učinak skrbi. Sve te suprotstavljene silnice zajedno rezultiraju diskontinuitetom i lošijom kvalitetom skrbi, a dokaz za to su loši ishodi liječenja poput, primjerice, visoke izbježive smrtnosti ili loših ishoda u onkologiji. Možemo za primjer uzeti psihijatrijskog pacijenta s kojim psihijatar mjesečno provede 15 ili 20 minuta u razgovoru, a sve je ostalo vrijeme taj pacijent prepušten obitelji koja nema potporu. Uzela sam upravo taj primjer jer sam se bavila istraživanjem literature koja je dostupna obiteljima takvih pacijenata i došla do saznanja da je u Hrvatskoj dostupna tek jedna knjiga o shizofreniji koja je objavljena prije deset i više godina. Stoga suvremena zdravstvena zaštita ne može postojati bez multisektorske i intersektorske suradnje jer su to danas temelji cjelovite skrbi. Hrvatski zdravstveni sustav i dalje se temelji na akutnom, epizodnom modelu skrbi s malim naglaskom na samoskrb pacijenata, zbog čega je slabo podešen za podmirivanje dugotrajnih i fluktuirajućih potreba kroničnih pacijenata", istakla je prof. dr. Lončarek za Novi list.
Centar bi trebao surađivati i s drugim srodnim centrima i inicijativama riječkog Sveučilišta, drugim visokoškolskim institucijama, stručnim komorama, ekspertnim centrima u zemlji i Europi, civilnim društvom te posebno udrugama pacijenata. Isto tako, pružat će i savjetodavne usluge svima koji žele unaprijediti vlastitu stručnu praksu putem integracije skrbi, interdisciplinarnog rada, pružanja holističke i palijativne skrbi.
Prof. dr. Lončarek objašnjava da se palijativna medicina temelji na pacijentovim potrebama, ne na dijagnozi i prognozi te da palijativna skrb zahtijeva od liječnika posebnu spremu, pa će tako, primjerice, on biti podrška medicinskim sestrama i tehničarima, dok je inače obrnuto.
U sklopu centra bit će formirane i tri radne skupine: pretklinika, internističke i kiruruške grane. "Cilj je da se integracija i holistika ne zatvore u okvir zasebnih kolegija, već da se uvedu kao djelatni principi koji prožimaju sveukupne nastavne sadržaje te buduću praksu mladih liječnika. Sadašnji je trend u nastavi ponuda izbornih predmeta usmjerenih na vrlo uska područja koja daju specijalizirana znanja umjesto da se budućim liječnicima ponude interdisciplinarne teme. Jednako tako uopće ih se ne podučava kako se povezati s laicima", kazala je prof. dr. Lončarek za Novi list.
