Vijest o pronalasku „jezera“ tekuće vode promjera 20 kilometara ispod Marsovog Južnog pola, prenijeli su svi svjetski medji. Rezultat je to prethodnih istraživanja koja su pokazala da postoje znakovi da su na površini Crvenog planeta prisutne tekućice.
Otkriću tekućeg „jezera“ pomoću radara Marsis u svemirskoj letjelici Mars Express koju je lansirala Europska svemirska agencija prethodili su izvidi NASA-inog istraživačkog vozila Curiosity koji su ukazali da je u prošlosti na Marsu bilo vode. Mars se kroz vrijeme zbog tanke atmosfere ohladio, a većina vode pretvorila se u led, pa je znanstveno otkriće postojanja trajnog vodenog tijela na Crvenom planetu izvanredna vijest.

No i Hrvatska bilježi veliko otkriće. Tragom raspoloživih podataka i austrougarskih topografskih karata, ali i svjedočanstava starih mještana na Kornatima su otkrivene anhijalne jame (od grčkog anhios – blizu mora) u kojima ima slatke vode. Ljudi su odavna znali za njih, dolazili su po vodu spuštajući u jame posude vezane konopom.
Najdublja dosad otkrivena je Blitvica na Piškeri. U ovoj 70-metarskoj jami na 20 metru vertikale slijedi 50 metara duboke vode, slatke a potom i slane, prenosi Jutarnji list.

Rezultat je to istraživanja koje je još 2003. godine pokrenuo viši stručni savjetnik, biolog kopnenih sustava nacionalnog parka Kornati Zlatko Ružanović koij surađuje s Hrvatskim biospeleološkim društvom. Istraživanja su mukotrpna i skupa, a u tome iznimno zahtjevnome poslu sudjeluje desetak ljudi. Jame su različitih dubina, a od 40-tak dosada otkrivenih i istraženih, jame imaju komunikaciju s morskom vodom, neke su suhe, neke su pod morem, a u nekima more seže do polovice. Dvadeset jama je anhijalno što znači da je na površini slatka voda koja prema dnu prelazi u boćatu i na kraju u morsku vodu.

Jame su nastale prije 10 – 15 tisuća godina kada je razina mora narasla za 100 do 120 metara visine. U doba kada je dnom današnjeg Jadrana tekla rijeka Po, a Kornati su još bili kopno, narasla razina mora potopila je dijelove, pa su niže jame postale morske, a one na visini ostale su suhe. U ranijim istraživanjima ronioci su u jami Gravrnjači na Kurbi Veloj pronašli ostatke keramike i jednu bakrenu posudu iz 1. stoljeća prije Krista i 1. st. poslije Krista. Neke su jame nalik podzemnim katedralama sa sigama koje dokazuju da su ove jame nekada bile na suhome.