Institut za javne financije predstavio je danas rezultate sveobuhvatnog istraživanja transparentnosti proračuna svih 576 hrvatskih lokalnih jedinica (županija, gradova i općina). Premda se transparentnost proračuna lokalnih jedinica iz godine u godinu poboljšava – s prosječnih 1,75 u prethodnom, na 2,35 u ovom ciklusu istraživanja – stanje je i dalje nezadovoljavajuće.
Županije su vrlo transparentne (prosjek 4,3), gradovi znatno manje (prosjek 3,05), dok su općine i dalje vrlo netransparentne (prosjek 2,04).
Svih pet traženih proračunskih dokumenata objavili su:
- Općine: Bizovac, Kistanje, Konavle, Kostrena, Lovran, Orehovica, Radoboj, Sveti Križ Začretje
- Gradovi: Bjelovar, Buzet, Cres, Crikvenica, Duga Resa, Ivanec, Karlovac, Kastav, Koprivnica, Labin, Mali Lošinj, Opatija, Osijek, Ozalj, Pazin, Poreč, Pula, Rijeka, Slavonski Brod, Split, Šibenik, Vodice, Zadar, Zagreb, Županja
- Županije: Bjelovarsko-bilogorska, Brodsko-posavska, Dubrovačko-neretvanska, Istarska, Karlovačka, Krapinsko-zagorska, Ličko-senjska, Šibensko-kninska, Varaždinska, Zadarska, Zagrebačka.
Institut je dodijelio posebna priznanja najbolje ocijenjenim lokalnim jedinicama.
Transparentni proračuni omogućuju građanima da dobiju potpune, točne, pravovremene i razumljive informacije o proračunu. Građani se na taj način mogu informirati i utjecati na što efikasnije prikupljanje javnih sredstava i ponudu javnih dobara i usluga, povećanje odgovornosti Vlade i vlasti lokalnih jedinica te smanjenje mogućnosti za korupciju.
Transparentnost je mjerena brojem objavljenih ključnih proračunskih dokumenata na službenim mrežnim stranicama lokalnih jedinica u razdoblju od studenog 2015. do ožujka 2016., a to su: godišnje izvršenje proračuna za 2014.; polugodišnje izvršenje proračuna za 2015.; prijedlog proračuna za 2016.; izglasani proračun za 2016. i proračun za građane za 2016. Budući da se promatrala dostupnost pet proračunskih dokumenata, razina transparentnosti može se kretati od 0 do 5.
Istraživanjem se željelo utvrditi količinu i pravovremenost objavljenih dokumenata, te kvalitetu službenih mrežnih stranica lokalnih jedinica. Zamjetno je da se među najtransparentnijim lokalnim jedinicama ─ i po količini objavljenih dokumenata i po kvaliteti mrežnih stranica ─ nalaze i neke s izrazito niskim ukupnim prihodima i prihodima po stanovniku te s malim brojem stanovnika, dok se neke od lokalnih jedinica s najvišim ukupnim prihodima i prihodima po stanovniku u državi nalaze među najnetransparentnijima, bez ijednog objavljenog dokumenta.
Kako bi dobiveni rezultati bili građanima čim dostupniji i pregledniji, na mrežnim stranicama Instituta za javne financije objavljena je interaktivna karta s rezultatima i podacima o svim županijama, gradovima i općinama.
"Uistinu me veseli što sve veći broj lokalnih jedinica ─ često s manjim brojem stanovnika i nižim proračunskim prihodima ─ objavljuje sve više proračunskih dokumenata i što se među njima razvija natjecateljski duh. Nadam se da će se trgnuti i, nažalost, još uvijek je preveliki broj izrazito netransparentnih lokalnih jedinica, te da će i središnja država primjerenom regulativom, ali i poboljšanjem svoje transparentnosti još jače potaknuti taj proces. Nadam se, također, da će i ova naša analiza, kao i brojne prethodno objavljene ─ ostvarenja proračuna, zaduženosti, korištenja pomoći EU-a ─ poslužiti za osmišljavanje reforme teritorijalnog i fiskalnog ustroja države. Za postizanje konsenzusa za provedbu reforme potrebna je participacija javnosti, a javnost može suvislo participirati samo ukoliko su joj dostupne cjelovite i pravovremene informacije o proračunu i proračunskom procesu, te ukoliko postoje mehanizmi koji tu participaciju omogućuju,“ izjavila je ovom prilikom Katarina Ott, ravnateljica Instituta.
