Nezavisna vijećnica Županijske skupštine PGŽ i Gradskog vijeća Grada Rijeke Iva Rinčić, nezavisna vijećnica Gradskog vijeća Grada Rijeke Maša Magzan i nezavisni vijećnik Županijske skupštine PGŽ Boris Popović danas su održali konferenciju za medije naslova "Quo vadis, PGŽ? Rezultati mature 2021.-2022."
Službeni javni podaci Ministarstva znanosti i obrazovanja (e-rudnik) prikazuju rezultate učenika na državnoj maturi, njihove ocjene u završnim razredima osnovnih i srednjih škola, trendove po školskim godinama te upise na visoka učilišta. Prosjek svih obaveznih predmeta A razine za PGŽ gimnazijalca je 3,80, dok je za Zagreb 4,01. Hrvatski prosjek je 3,87. Primorsko-goranska županija je 13. županija od njih 21 u Hrvatskoj!
U Primorsko-goranskoj županiji ima ukupno 1696 maturanata, od toga 666 gimnazijalaca u 14 škola. Matura nije jedini pokazatelj uspješnosti, no na državnoj razini uspoređuje rezultate svih hrvatskih maturanata te uspoređuje zaključne ocijene i rezultat na maturi (koliko su realne ocijene u odnosu na maturu).
Ako pogledamo unatrag 9 godina: 2013. prosjek svih obaveznih predmeta A razine za PGŽ gimnazijalce je bio 3,31, dok je hrvatski je prosjek bio 3,35. PGŽ je bila na 11. mjestu.
"Dakle, u proteklih 9 godina, PGŽ raste po rezultatima, ali ukupno sve više zaostaje u odnosu na ostatak Hrvatske - drugi rastu brže i bolje!!! Pad se posebno dogodio nakon 2018. (kada smo s ocjenom 3,47 bili 5. županija) da bi u nekoliko godina pali za 8 mjesta (lockdown je svih pogodila, a mi smo pokazali da nismo otporni na promjene). Osim iznimaka, nemamo visoku zonu podudarnosti između završne ocijene i rezultata mature. Naravno da ima dobrih škola, sjajnih nastavnika i izvrsnih maturanata u PGŽ, no činjenica je da cjelokupni sustav srednjoškolskog obrazovanja u našoj županiji sve više zaostaje za ostatkom Hrvatske. O spomenutim je podacima nedavno pisao i Jutarnji list. Dok čelnici drugih županija (npr. Splitsko-dalmatinska svoje 6. mjesto naziva „zadovoljavajućim“), iz naše županije traže potvrdu Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje o tome da u RH ne postoji službeno rangiranje škola po uspjehu na maturi - „jer je matura za učenike i profesore sama po sebi dovoljan stres, pa ih ne treba dodatno stresirati objavom rang-lista.“ I stoga naša pročelnica nije htjela komentirati rezultate (Jutarnji list, 9. ožujka, 2023., Kristina Turčin: Najbolji gimnazijalci u Zagrebu i Međimurju). Komentirala pročelnica ili ne, rezultati su ne samo javni, nego i zabrinjavajući, a umjesto rješavanja, negiranje pokazuje duboko nerazumijevanje i neodgovornost prema budućnosti sadašnjih ali i budućih PGŽ maturanata", poručuju vijećnici.
ZAŠTO JE OBRAZOVANJE VAŽNO ZA RAZVOJ PGŽ-a?
Regionalna konkurentnost EU je sposobnost regije da osigura atraktivno i održivo okruženje za poduzeća i stanovništvo.
Atraktivno okruženje ovisi o 4 faktora: opća infrastruktura, demografija, poslovna infrastruktura i obrazovanje. "Već sad znamo da su nam pokazatelji poslovne infrastrukture i demografije porazni (stopa novorođenih je među najnižima u RH; u Rijeci je mladih žena od 20-30 godina 40% manje nego 2011. a koliko je okruženje atraktivno za život i rad govori i činjenica da smo od 2011. izgubili 30 00 ljudi, odnosno 10 000 radnih mjesta).
Po podacima Ministarstva o državnoj maturi vidimo da rezultati nisu obrazovanja nisu dobri, dapače da su ispodprosječni. PGŽ gimnazije su ispod prosjeka nacionalnih rezultata, ako tome pridodamo nedostatak kadra u STEM sektoru, situacija je još alarmantnija. Nakon 35 godina u realnom sektoru i dvije godine u politici, tvrdim da ne postoji suradnja politike, realnog sektora i sveučilišta, a umjesto da su naš cilj ljudi i programi, mi ulažemo u zgrade i cigle. Odgovornost za navedeno leži na izvršnoj vlasti regionalne i lokalne politike. Nužan je zaokret prema zanimanjima koje tržište traži te prema kvaliteti, uz poticanje i nagrađivanje najboljih i dodatnu podršku najslabijima, a ne prema potrošnji i prosječnosti. Naš bi fokus trebale biti računalne mreže, digitalni mediji, softveri, umjetna inteligencija i cloudi, roboti i dronovi, te obnovljivi izvori energije. Možemo li mi takve stručnjake danas naći u PGŽ i postoji li obrazovanje za njih? Znanje je najveći stvaratelj vrijednosti, a sa prosječnim i zastarjelim znanjima neprilagođenim potrebama vremena ne očekuje nas bolja budućnost."
SREDNJOŠKOLSKO OBRAZOVANJE U PGŽ – PRIMJER ŠPUR-a
"ŠPUR je tužna priča i prava ilustracija lošeg upravljanja i nedostatka političke volje. Grad i Županija se preko 20 g. ne mogu dogovoriti o rješenju prostornog pitanja ove škole, a radi se o školi primijenjenih umjetnosti u gradu koji značajno ulaže u kulturu!
Škola od samog početka sredinom 90-tih djeluje dislocirano. Od osamostaljenja 2000. to je kombinacija OŠ Pećine i Vila Polić (rodna kuća Janka Polić Kamova i atraktivna lokacija u vlasništvu grada na adresi Šetalište 13.divizije 75), a od 2006. dio nastave seli iz OŠ Pećine u prostor skladišta Hrvatskog Crvenog križa na Piramidi (Šetalište 13.divizije 2). Za prenamjenu skladišnog prostora veličine 600 m2 uloženo je oko pola milijuna kuna. Kad se tome pridoda mjesečni najam što ga Županija preko 15 godina plaća Hrvatskom crvenom križu, postavlja se pitanje zašto se ovaj novac nije racionalnije uložio za održivo i trajno rješenje prostornog pitanja ŠPURa?
Iako je ovaj potez javnosti predstavljen kao Privremeno, ali primjereno rješenje (članak NL, 8.2.2007.), ono to svakako nije jer škola i danas funkcionira na 2 adrese i u neodgovarajućim uvjetima za rad. 2007. najavljuje se trajno rješenju u sljedeće 4 godine- mogućnost spajanja ŠPUR-a sa tada novim prostorima APURI na Kampusu na Trsatu, čak i sredstva Svjetske banke koja su odobrena za rješavanje prostornog pitanja ŠPUR- a, no ništa od navedenog se nije dogodilo. U Godišnjem planu i programu škole iz 2010. planira se proširenje matične zgrade škole Vile Polić na Pećinama, no ni to se nije dogodilo.
Županija kao osnivač i Grad čija su djeca učenici škole, odgovorni su za rješenje prostornog pitanja ŠPURa – u interesu djece, kvalitete obrazovanja i razvoja. Sramotno je i bolno simbolično da jedina županijska SŠ primijenjenih umjetnosti funkcionira na teritoriju Grada kulture smještena u skladište!", istaknuli su vijećnici na konferenciji za medije te dodaju:
"Zanimljivo je da je župan Komadina bio župan od početka ove neslavne priče, dok je gradonačelnik Filipović tada bio član županijskog odbora za školstvo. Dakle, ključni akteri su i dalje isti, a stanje je i dalje nepromijenjeno. I tako preko 20 godina!! Nezadovoljni smo načinom upravljanja i vođenja koji se prelama upravo na uspjehu maturanata PGŽ-u. Postojeći model vođenja županijske obrazovne politike dugoročno smatramo neodrživim jer umanjuje prilike na maturante. Ovakvo vođenje smatramo jednim od najvećih krimena ove vlasti - ne teži izvrsnosti, zadovoljava se prosječnošću, negira činjenice, te u javnost plasira pojedinačne i necjelovite podatke"
Zahtijevamo:
promjenu županijske obrazovne politike prema većoj uspješnosti i to ulaganjem u programe i ljude (učenici, nastavnici i njihovi zajednički rezultati)
reformu upravljanja (školski su odbori ključan segment upravljanja radom škola, no u pravilu se sastoje od politički postavljenih i nemotiviranih ljudi)
transparentno i redovito godišnje izvješćivanje o općem uspjehu i uspjehu na maturi za srednje škole, te upisu/uspjehu na fakultetu (ali i za osnovne u kojima je PGŽ osnivač - ove godine i sve osnovne škole sudjeluju u „maloj maturi“)
izrada akcijskog plana s ciljem da PGŽ maturanti opet budu unutar pet najboljih u RH do 2025. godine, zaključuju vijećnici.
