Tjedan dana nakon potresa, znanstvenici i dalje obilaze teren kako bi dobili odgovore na pitanja. Za Jutarnji list sezimolog dr. Josip Stipčević, docent na Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF) u Zagrebu kazao je: „Zasad ima enormno puno sekundarnih vanjskih manifestacija potresa kao što su likvefakcije, urušavanja, klizišta itd. No, efekte prvog reda kao što je pucanje rasjeda na površini nismo otkrili zasad. Kod ovako jakih potresa očekujemo da je takva manifestacija na površini moguća. Ako nađemo neke površinske manifestacije puknuća rasjeda, možemo procijeniti gdje je točno rasjed, kakav je bio pomak po njemu te kolika je dužina rasjeda koji je pukao. Stoga nastavljamo obilazak terena.“
Iznio je i podatak da se prema satelitskim snimkama Europske svemirske agencije vidi pomak tla. Na zapadnom dijelu rasjeda tlo se dignulo 40 centimetara, a pokraj grada Petrinje spustilo za 30 centimetara. „Sisak se pomakao u puno manjem intenzitetu nego Petrinja. Preliminarno, Sisak se pomaknuo 10, a Petrinja između 15 i 20 centimetara“, kazao je za Jutarnji list dr. Marin Govorčin s Geodetskog fakulteta u Zgrebu.
Dr. Tvrtko Korbar s Hrvatskog geološkog instituta u priopćenju je naveo: „Prema preliminarnim geološkim analizama znanstvenika i stručnjaka Hrvatskoga geološkog instituta, koje se temelje na geološkim kartama, brojnim podacima s terena koji su objavljeni u medijima, terenskoj prospekciji, raspoloživim seizmološkim te preliminarnim satelitskim podacima, potres koji je pogodio Petrinju i okolicu 28. prosinca 2020. aktivirao je sustav rasjeda u podzemlju šireg područja Siska, Petrinje i Gline. Razvidno je da je riječ o sjecištu uzdužnih i poprečnih rasjeda na pružanje Dinarida. Oba rasjedna sustava sastoje se od više rasjeda s horizontalnim kretanjem krila (strike-slip). Jedan je manje poznati rasjed koji je ovom prigodom označen kao lijevi Petrinjski rasjed, a drugi je poznatiji desni Pokupski rasjed. Takav sustav rasjeda školski je primjer deformacija koje nastaju u stijeni zbog kompresijskog naprezanja po osi sjever – jug. Dio deformacija površine terena između Petrinje i Gline vjerojatno su posljedica urušavanja podzemnih hodnika rudnika smeđeg ugljena koji su radili u prvoj polovici 20. stoljeća i nisu adekvatno sanirani (zatrpani)," prenosi Jutarnji list.
