Majka Mile Rončević, Sanja Matijević Rončević po specijalizaciji je kardiologinja, a na stari posao u riječkom KBC-u vratila se ove jeseni nakon Milinog uspješnog liječenja u Children's Hospital of Philadelphia.
"Mila je super! Mila je dobro, Bogu dragome hvala. To je jedan vječni strah koji ću imati do kraja svoga života, to je sigurno. Nekako u tom svom poslu i zakopavanju u posao uspijevam si misli usmjeriti u drugom smjeru. Svu onu silnu pomoć koju smo dobili za Milu ja nastojim kroz svoj osobni angažman vratiti zajednici. Tako je to postavljeno u mojoj glavi. Trudimo se, ovo je jedno jako teško razdoblje u koje smo uletjeli. Imamo jako puno planova za KBC Rijeka. Proći će i Covid pa se nadam da ćemo i dalje raditi na planovima za unapređenje bolnice. Ja ne smatram da je Mila ugrožena Covidom, jer se nije pokazao opasnom bolešću za djecu. Oko Miline sigurnosti savjetovala sam se, naravno, sa stručnjacima u CHOP-u. Bez toga, da nisam bila sigurna da Mili ne prijeti opasnost, vjerujte mi, ne bih niti sjela s njom u avion. Ono što je sigurno jest da su djeca najčešći prijenosnici. Djeca imaju vrlo blage kliničke slike, koje najčešće nisu prepoznate, djeca su još uvijek u kolektivima. Ne kažem da kompletno treba ukinuti kolektive, znam da je to teško operativno izvedivo, međutim, to je činjenica", govori Sanja Matijević Rončević za Jutarnji list.
Ujedno, postala je i pomoćnica ravnatelja za osiguranje kvalitete pružanja medicinskih usluga te je njezin posao organizacija Covid-odjela u riječkom KBC-u. Za Jutarnji list podijelila je svoje iskustvo: „Covid-jedinica je potpuno sigurnosno odvojena od ostatka ginekologije, a opremljena je i stavljena u funkciju u rekordnom roku. Za nju smo osigurali svu potrebnu infrastrukturu, osigurana je i kadrovski i prostorno. Situacija u KBC-u je izuzetno izazovna i zahtijeva i prostornu i kadrovsku reorganizaciju te su mobilizirani svi bolnički kadrovi. Moje je mišljenje da je riječki KBC, otvaranjem nove jedinice, zadovoljio osnovne kapacitete za daljnje uspješno funkcioniranje i optimalno liječenje svih naših pacijenata.“
Za Jutarnji list istakla je i kako se bez dvojbi vratila na svoj posao: „Uvijek sam bila tip osobe koji je, na neki način, ovisan o svom poslu. Jako volim svoj posao, jako volim raditi i ono što mi je izuzetno bitno, a to je jedini razlog zašto sam se prihvatila ove funkcije, jest zaista unapređenje kvalitete. Mislim da imamo puno prostora za unapređenje, puno toga se i napravilo posljednjih godina, ali moramo se razvijati dalje u tom smjeru i na tome radimo.“
Na pitanje kako se nosi s maratonskim smjenama, odgovorila je: „Svaka klinika ima svoj način ustrojstva dežurstva. Mi na kardiologiji funkcioniramo tako da ujutro imamo takozvane "osmice", tu imamo dežurnog kardiologa koji radi do 16 sati. Iza 16 radnim danom dolaze dežurni, koji ostaju do jutra, u 16-satnim smjenama. Za vikend, imamo 24-satna dežurstva za specijaliste, a 12-satna dežurstva za specijalizante. Većina drugih klinika je, zapravo, sad prešla na 12-satna dežurstva vikendima i u "šesnaestice" preko tjedna. Budući da sam ja tu već 15 godina, meni je ovo postalo normalno. Prije je, recimo, bilo vrlo "popularno" 24-satno dežurstvo petak - nedjelja, pa je to bio jedan posebni gušt, da to tako nazovem. Meni je ovakav tempo rada normala, ali sigurno da velik broj ljudi ne može percipirati kako to izgleda. Volim svoj posao i želim pomoći, pogotovo u ovakvim situacijama, kad vidim da je teško,“ prenosi Jutarnji list.
Komentirala je i nadolazeće cjepivo protiv Covida-19 i činjenicu da je 57 % građana kazalo da se neće cijepiti protiv koronavirusa: „Meni osobno jako je to teško shvatiti, pogotovo podatak koji sam čula, da se 57 posto naših građana ne bi cijepilo protiv Covida. Zaista ne mogu razumjeti koji su to razlozi da se 57 posto ljudi ne bi cijepilo protiv bolesti koja, čak i kad nije toliko teška, opterećuje zdravstveni sustav tako da onemogućava njegovo funkcioniranje kakvo bi bilo bez te bolesti. Svi znamo da funkcioniranje zdravstvenog sustava u RH nikad nije bilo na najnezavidnijim razinama, iako mogu reći iz svoje perspektive iskustva najbolje dječje bolnice na svijetu, da mi, uz naš kadar, zapravo radimo jedan vrlo, vrlo dobar posao. Znači, bavimo se vrlo naprednom medicinom, o čemu ljudi možda i nemaju jasnu percepciju, da se kod nas rade sve one stvari koje se rade i vani. Mi smo imali tu nesreću da se kod Mile radi o vrlo rijetkoj bolesti od koje se razbolijeva jedno na sedam milijuna djece, gdje je jednostavno nemoguće da u jednoj ovako maloj državi postoji stručnjak koji je educiran i bavi se isključivo tim područjem, koji ima najšire znanje da bi se takav pacijent liječio na najbolji mogući način,“ prenosi Jutarnji list.
