U sjeni nogometnih događanja Hrvatski sabor je 13. srpnja donio Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o najmu stanova.
"Zakon je gotovo 70 godina od počinjene nepravde i preko 20 godina odgađanja ispravljanja te nepravde konačno donesen. Ušli smo i po tom pitanju u 21. stoljeće u kojem je pravo na privatnu imovinu jedno od temeljnih ljudskih prava. Konačno su vlasnici dobili datum kad će u potpunosti slobodno moći raspolagati svojom imovinom, a ostavili smo dovoljno vremena i zakonskih mogućnosti da pomognemo svima kojima će pomoć države u rješavanju krova nad glavom biti potrebna. Pozivam sve najmoprimce koji imaju potrebu da im država pomogne u rješavanju njihovog stambenog pitanja da se po objavi poziva prijave kako bismo mogli krenuti rješavati svaki pojedini slučaj. Država će brinuti o svim potrebnima ali svojim novcem, a ne privatnom imovinom građana", izjavio je Predrag Štromar, ministar graditeljstva i prostornog uređenja i potpredsjednik Vlade.
Sud u Strasbourgu detektirao nedostatke
Ovo pitanje trebalo je biti riješeno još 2013. godine novim Zakonom o najmu stanova, no zbog proceduralnih propusta i nepotpunih podataka o broju stambenih jedinica, najmoprimaca i vlasnika stanova te nesuglasja obiju strana do njegova usvjanja nikada nije došlo. Od osobite važnosti bila je presuda Međunarodnog suda za ljudska prava u Strasbourgu u predmetu Statileo protiv Hrvatske iz 2014. godine. Tom su presudom Zakon o najmu stanova i druga zakonska rješenja proglašena nepravičnima, suprotnima osnovnim odredbama Konvencije o ljudskim pravima, koje je i Hrvatska potpisnik od 1997. godine. Sud u Strasbourgu je u presudi Statileo protiv Hrvatske već identificirao glavne nedostatke postojećeg zakona, primjerice neodgovarajuću visinu zaštićene najamnine u odnosu na financijske terete koji su nametnuti najmodavcima, restriktivne uvjete za otkaz zaštićenog najma i nepostojanje bilo kakvog vremenskog ograničenja u odnosu na sustav zaštićenog najma.
Zakonom koji je Hrvatski sabor donio prošloga tjedna postiže se, navode u Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja, ravnoteža najmodavaca i najmoprimaca. Vlasnici stanova, koji su im oduzeti nakon Drugog svjetskog rata, dobivaju točan dan kada mogu u potpunosti slobodno raspolagati svojom nekretninom, a do tada im se postupno povećava zaštićena najamnina, smanjujući jaz u odnosu na tržišnu. Taj datum bit će 1. rujna 2023. godine.
Zaštićenim podstanarima državne subvencije
Zaštićeni podstanari pored pet godina zadržavanja statusa zaštićenog najmoprimca dobivaju i državnu subvenciju pri plaćanju tržišne najamnine nakon isteka postojećeg statusa, u trajanju dodatnih pet godina. Također, zaštićeni najmoprimci imat će pravo prvokupa stanova u vlasništvu države i jedinica lokalne samouprave, prvenstvo pri kupnji stanova iz programa POS-a, prvenstvo pri najmu POS stanova, prvenstvo pri subvencioniranju stambenih kredita te prednost prijema u domovima za starije i nemoćne. Riječ je o 3.734 kućanstva zaštićenih najmoprimaca u privatnim stanovima.
Unutar vladajuće koalicije bilo je prijepora oko usvajanja izmjena ovoga zakona, HDZ-ovi partneri HSLS, HDSSB i HKD tražili su odgodu do jeseni, no unatoč žestokoj raspravi i međusobnim svađama, Hrvatski sabor je prošloga petka, sa 72 glasa "za", 8 "protiv“, 1 "suzdržanim" izglasao izmjene Zakona o najmu stanova.
