Učiteljica iz Ludbrega Olja Dijanošić pri susretu s Romom u prvom razredu osnovne škole koji nije znao niti jednu riječ osim "medori đinc", odlučila je da se to mora promijeniti. Shvatila je da ako želi podučavati male Rome, mora naučiti osnove njihovog jezika, ali i pomoći njima da svladaju hrvatski jezik. Zato je izradila romski rječnik za djecu.
"Bilo me tako sram. Prvi razred, on najmanji, moli me, a ja ne znam što mu je. Odlučila sam naučiti osnove romskog jezika, pitala sam i učenike ne bi li bilo lijepo da naučim romske riječi. Bili su oduševljeni idejom. Kako je uvijek zgodnije učiti u društvu, sinulo mi je da bismo mogli učiti zajedno. Inače, kad su krenuli u školu, nisu najbolje prihvatili da moraju tu biti 'od do', da imaju produljeni boravak, da moraju pisati zadaću... Nije im to bila najomiljenija opcija. A samo s tim jednim mojim pitanjem dogodio se zanimljiv pedagoški moment, pridobila sam ih. Pomažući meni da naučim romski, i oni će lakše naučiti hrvatski jezik. I eto ideje za rječnik", kaže Olja Dijanošić za Jutarnji list.
Za početak je uzela šarene papiriće, odabrala tridesetak riječi, napisala svaku na svojem papiriću na hrvatskom i romskom te su se igrali "spajalice". " Prikupila sam puno prijevoda i ograničila ih na više od 200. I ostale su učiteljice prikupljale riječi, svaka u svojem razredu, po principu brainstorminga. Cilj nam je bio stvoriti opus riječi koje se najčešće ponavljaju, koje koristimo na dnevnoj bazi u školi."
Ravnateljica OŠ Ludbreg Đurđa Kladić objeručke je prihvatila ideju. "Romske djece koja trebaju dopunsku nastavu iz hrvatskog jezika sve je više, pa je Rječnik dobrodošao. Djeca u školu dolaze sa svojim navikama. Doma rade jedno, mi od njih tražimo drugo. Stoga mislim da bi se trebale organizirati i radionice za roditelje, gdje bi ih se s nekim stvarima upoznalo - predlaže", kazala je za Jutarnji list.
Rječnik je popraćen i ilustracijama koje je izradio 12-godišnji romski dječak Karlo Bogdan. Rječnik je tiskan u 300 primjeraka, a bude li idealne varijante, predviđena su proširena izdanja kako bi bio bogatiji. Prvo je izdanje plaćeno novcem iz programa EU LORA i ludbreškog Centra za kulturu. S obzirom na to da je u Hrvatskoj više različitih romskih jezika, sljedeći korak je povezivanje s učiteljima iz cijele Hrvatske, pa istu riječ prevesti na sve romske jezike.
