Institut Plavi svijet 17. kolovoza fotografirao je kita kod Starigrada-Paklenice, a jučer je uočen još jedan. Istraživači ponovo su izašli na teren s ciljem snimanja kitova radi analize zdravstvenog stanja te kako bi uzeli biopsiju kože za analizu DNK. Veliki kitovi u Sredozemnom moru su ugrožena životinjska vrsta, a njihov broj se sve više smanjuje. Glavna prijetnja su im sudari s plovilima i ilegalne lebdeće mreže.
Veliki kit pronađen je u subotu, 5. rujna na ulazu u Novsko ždrilo. Praćen je kada je doplivao do novog Masleničkog mosta i vratio se u Velebitski kanal. Istraživač Jure Miočić-Stošić kazao je: „Nakon što sam napravio prvu seriju fotografija išao sam provjeriti njihovu kvalitetu te sam već prvim pogledom primijetio kako su peraje prethodno fotografiranog i ovog kita različite. Naime kit kojeg su kolege fotografirale u kolovozu imao je veliki i vidljivi urez u samoj peraji dok ovaj kit urez nema. Također, i oblikom se peraje razlikuju. Gotovo nevjerojatno, ali svega pola sata nakon ovog otkrića, dobili smo telefonsku dojavu građana koji su u Virskom moru opazili još jednog kita!“
Dana 6. rujna pronađen je isti kit nešto sjevernije od Novskog ždrila. Direktor znanstvenog programa Instituta Plavi svijet Grgur Pleslić za Jutarnji list istaknuo je: „Osim što su mu zaroni trajali kraće, ovaj put veliki kit je bio zainteresiran za naše plovilo. U nekoliko navrata je na svega metar ispod površine po 4-5 minuta plivao uz naš brod. Tijekom jednog približavanja okrenuo se na bok te mu se jasno vidio gotovo bijeli trbuh. Na tijelu kita vidjeli smo veći broj parazitskih rakova Penella sp., no procjenjujemo kako infestacija nije bila tolika da bi životinji predstavljala zdravstveni problem.“
Viši kustos Hrvatskog prirodoslovnog muzeja doc. dr. sc. Draško Holcer rekao je kako je uspio uzeti komadić kože kita za DNA analizu: „Koliko znam ovo je prvo uspješno biopsiranje velikog kita u Jadranu. No prije desetak godina uspio sam uzeti biopsiju i sa grbavog kita koji je boravio u Piranskom zaljevu. Tada nam je ona pomogla utvrditi spol životinje. Ovaj uzorak odmah ćemo poslati kolegama u Nizozemsku koji trenutno rade populacijsko genetičko istraživanje velikih kitova Sredozemlja i Atlantika te se nadam kako će nam rezultati stići čim prije. S obzirom da znamo kako veliki kitovi redovito borave u Jadranu i koriste otvoreno područje južnog Jadrana i Jabučke kotline, dugoročno naš je glavni cilj utvrditi kolika je važnost Jadrana za sredozemnu populaciju velikog kita. Da bi to mogli potreban nam je velik broj opažanja tijekom cijele godine. Kombinirajući podatke o opažanju s podacima o temperaturi mora, količini klorofila tj. organskoj produkciji, morskim strujama, dubini itd. moguće je izraditi modele koji mogu pomoći utvrditi važna područja za kitove i predvidjeti pojavnost životinja tijekom godine. Time želimo doprinijeti njihovom boljem razumijevanju te zaštiti i očuvanju.“
Izvor: Jutarnji list
