Na Aktualnom satu 29. sjednice Gradskog vijeća Grada Rijeke Adrijano Rogić (HDZ) postavio je pitanje oko provedbe novog sustava prikupljanja komunalnog otpada čija je primjena započela u pojedinim mjesnim odborima. Upitao je gradonačelnika je li upoznat s izazovima s kojima se građani susreću, te kako su neki građani provedbom novog sustava stavljeni u neravnopravni položaj. Dodao je kako je odabrani model prikupljanja komunalnog otpada bio predstavljen kao modularan i multifunkcionalni sustav koji je trebao rezultirati čišćim gradom, poticati građane na razdvajanje otpada te u konačnici rezultirati potencijalno manjim računima građana.
Gradonačelnik Marko Filipović je odgovorio kako uvođenje svake promjene pa tako i kada je riječ o uvođenju modela individualiziranog prikupljanja otpada postoje određeni izazovi s kojima se građani susreću te kako je on o tome obavješten. Objasnio je kako je novi sustav za sada uveden u rubnim dijelovima grada u kojem se pretežno nalaze obiteljske kuće i kako tu sustav više-manje fukncionira dobro, ali da je svjestan da se više problema može javljati kako se sustav bude počeo uvoditi u mjesne odbore s višestambenim objektima. Uvijek treba proći određeno vrijeme kako bi neki sustav zaživio, ali ako je gledati po iskustvo jedinica lokalne samouprave u okolici Rijeke koji imaju isti sustav prikupljanja otpada, on dobro fukncionira. Gradonačelnik je rekao kako je vidljivo da se jedan dio građana i neodgovorno ponaša prema prikupljanju otpada te kako takvo ponašanje treba sankcionirati. Apeliram na građane da prihvate ovaj sistem gospodarenja otpadom jer on znači više reciklabilnih frakcija što ima pozitivne utjecaje na okoliš, ali i da se odgovorno ponašaju prema svojim obvezama, jer grad je čist onoliko koliko svi tome doprinosimo, a ne samo onoliko koliko Čistoća čisti., rekao je Filipović.
Vijećnik Rogić je rekao kako su se u neravnopravnom položaju uvođenjem novog sustava našli umirovljenici i samci, zbog količine od 30 litara otpada po bacanju, kao i roditelji s malom djecom koja još uvijek nose pelene. Također je istaknuo i neravnopravnost u cijeni ključa ili kartice za otvaranje spremnika istaknuvši kako su stanovnici Zameta svoj ključ platili 62,50 eura u odnosu na građane Srdoča koji su karticu platili 12,50 eura.
