Za sve one koji ljeto ne mogu zamisliti bez plivanja, Europa nudi pregršt kvalitetnih i sigurnih lokacija za kupanje. Prema najnovijoj analizi Europske agencije za okoliš (EEA), čak 85 % od ukupno 22.127 ocijenjenih obalnih, jezerskih i riječnih kupališta dobilo je najvišu ocjenu – „izvrsno“ – po pitanju čistoće vode, donosi Euronews. Rezultati su ohrabrujući, no istovremeno upozoravaju na određene probleme u pojedinim regijama.
Cipar – europski rekorder po čistoći mora
Na samom vrhu liste nalazi se Cipar, gdje je više od 99 % kupališta ocijenjeno izvrsno. Ovo mediteransko otočno odredište već godinama opravdano nosi titulu raja za kupače, nudeći kristalno čistu vodu u uvalama kao što su Aya Napa, Nissi, Fig Tree i Konnos.
Bugarska se ove godine probila na drugo mjesto zahvaljujući značajnom porastu kvalitete – čak 98 % njenih voda za kupanje ocijenjeno je kao izvrsno. Uz obalna kupališta na Crnom moru, poput Krapetsa i Kara Derea, oduševljava i osamljenim prirodnim plažama te bogatom zelenom okolicom.
Hrvatska se nalazi na petome mjestu, odmah iza Grčke i Austrije, što potvrđuje njezin status jedne od najpoželjnijih i najčišćih morskih destinacija u Europi. Njena čista obala i niz izvrsno ocijenjenih plaža potvrđuju dosljedan rad na očuvanju okoliša.
S druge strane ljestvice našla se Albanija, gdje je samo 16 % kupališta dobilo ocjenu „izvrsno“, dok je čak 23 % lokacija ocijenjeno kao loše. Razlog leži u dugogodišnjoj infrastrukturalnoj zapuštenosti. Brojna naselja s više od 5.000 stanovnika tek su nedavno počela graditi sustave za pročišćavanje otpadnih voda. Posebno je loša situacija u gradu Draču, gdje zastarjeli kanalizacijski sustav i dalje ugrožava lokalno stanovništvo i ekosustav.
Prema podacima iz 2020., Albanija je, uz Crnu Goru i Sjevernu Makedoniju, imala jednu od najviših stopa bacanja plastike u vodu – čak tri kilograma po glavi stanovnika godišnje. Ipak, zahvaljujući pomoći Europske unije i Svjetske banke, zemlja je započela velike infrastrukturne projekte kako bi poboljšala stanje.
Ni razvijenije zemlje nisu bez izazova. EEA je identificirala brojne opasne lokacije u južnoj Francuskoj, unutrašnjosti Korzike, te u Italiji – osobito sjeverno od Kalabrije, kao i u okolici Napulja i Salerna. Španjolski otok Mallorca također nije pošteđen – plaže Tamarells, Albercuix i Cala Egos imaju lošu kvalitetu vode.
Između 2019. i 2023. čak 58 europskih lokacija bilo je kontinuirano ocijenjeno kao loše, od čega je 30 u Italiji, a 20 u Francuskoj. Samo pet lokacija u cijeloj EU uspjelo je do 2024. poboljšati kvalitetu vode iz loše u barem zadovoljavajuću.
Za sigurno kupanje voda mora imati nisku razinu bakterija poput E. coli i crijevnih enterokoka, koje dolaze iz kanalizacije i gnojiva. Uzimanje takve vode može uzrokovati ozbiljne zdravstvene probleme, uključujući proljev, urinarne infekcije i bolove u trbuhu.
Posebnu pažnju valja obratiti i na pojavu cijanobakterija (plavo-zelenih algi), koje u velikim količinama ispuštaju toksine štetne za ljude i životinje. Njihovo širenje obično je posljedica onečišćenja iz poljoprivrede i otpadnih voda.
Gdje su vode najčišće – more, rijeka ili jezero?
Prema podacima EEA, obalne vode (more) i dalje su najčišće – čak 88,8 % njih ocijenjeno je kao izvrsno. Nasuprot tome, kod rijeka i jezera zabilježen je pad: trenutačno je 78,3 % ovih voda na razini izvrsne čistoće, što predstavlja blagi, ali stalan pad od 2022.
Vizualna procjena nije dovoljna za odabir sigurnog kupališta. Kemijski zagađivači poput žive često nisu vidljivi, a mogu biti prisutni u visokim koncentracijama. Prije odlaska na kupanje, preporučuje se provjeriti stanje vode putem službenih izvora, poput interaktivne karte Europske agencije za okoliš.
