Poduzetnica, spisateljica, novinarka i blogerica Željka Babić nakon života u Zagrebu i Njemačkoj, odabrala je život u Rijeci. Na društvenim mrežama jedno od svojih pisama posvetila je upravo „gradu koji teče“. Dirljivo i simpatično pismo prenosimo vam u cijelosti:
"Rijeka je mali, ali vidno munjen grad. Ne ljut i njurgav kao Zagreb ili divlji kao Split. Nego munjen.
Teče promet kao da su New York, vasceo dan teče promet punim kapacitetom. Po Frankfurtu se onih sto milijuna bogatih bankara ne voza u svojim Porscheima koliko Riječani po te tri glavne ulice, pa kroz one meandre, kao na ringišpilu.
Gledaš lijevo - nema ništa. Crikva, brate. Desno, Opatija. Nije ružno, ali nije ni Manhattan da ima biznisa i čudesa. Otkuda idu, i kuda idu? Ni industrije, ničega nigdje. Valjda s kave iz Opatije na kavu u Crikvu?
I tako oni idu. Jure, voze. Idu si oni. Grad koji teče. Ceste teku nizbrdo, rijeka im teče, kiša, promet teče kao Nijagara. Sve teče. I ne staje.
I munjeni su na pozitivu. Malo van okvira, ali dobroćudno.
Pa znate što znači munjen.
Zagreb nije munjen. Zagreb je stalno nešto uvređen i isprovociran. Stalno nekaj nije po špagi, ne?
Split je ono, ka', alaaa, eee.
A Rijeka kao lero koji juriša cijeli dan po rivi i niz rivu. Zabavljen sam sobom. Vrum vrum.
I znate što teče još u Rijeci? Riječi. Razgovorljivijeg naroda nigdje nisam srela. Opletu ga - ali na pozitivu - i teče to neometano.
Vole protočnost. Ne onu glupu tišinu među ljudima. Vole da teče. Ispričaju ti sve živo, uvedu te u svoj život, kvart, Rijeku. Nije to monolog, nego baš ta rijeka života koja teče.
Riječani ne prestaju ići nekuda, teći sa onih svojih brda i pričati. Kao što kiša pada. Kad krene, ne staje.
Više-manje kao ja. Lipi moj novi dome."
Izvor: Screenshot Facebook
