“Zemlju ne nasljeđujemo od svojih predaka, već je posuđujemo od svoje djece.” Indijanska poslovica
Tranzicijska inicijativa Rijeka - TIR neformalna je inicijativa građana Rijeke i prstena nastala 2018. godine s ciljem zajedničkog stvaranja lokalne održive zajednice otporne na globalne ekološke, klimatske i ekonomske izazove. Inicijativa se formirala iz zajednice okupljene oko grupa solidarne razmjene, a danas je dio svjetskog tranzicijskog društvenog pokreta Transition Network i Tranzicijske mreže Hrvatske. Provodi niz aktivnosti za građanstvo, među kojima su projekti “Revija zelenog filma”, “Rijeka jestivi grad” i “Festival održivosti” te aktivnosti poput onih koje mogu značajno doprinijeti smanjenju količine stakleničkih plinova, a istovremeno poboljšati zdravlje čovjeka i okoliša, pod krilaticom “Bicikliraj, kompostiraj i vrt aktiviraj!”.
Klimatske promjene najveći su izazov s kojim se susreće čovječanstvo u cjelini. Zbog toga je još 2008. godine Europska komisija pokrenula Sporazum gradonačelnika, SECAP, radi podrške gradovima u postizanju klimatskih i energetskih ciljeva. To je već učinilo 10.564 administrativnih jedinica u 61 državi, u kojima živi ukupno 335 milijuna ljudi. Od 2009. godine i Grad Rijeka je potpisnik tog Sporazuma.
Od tada Europska unija postavila je niz strateških ciljeva i akcijskih planova za suzbijanje štetnih utjecaja ljudskog djelovanja na klimatske promjene među kojima su danas ključni Europski zeleni plan, Prijedlog uredbe o uspostavljanju okvira za postizanje klimatske neutralnosti (2020.), Nova strategija EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama (2021.), strategija Zelene javne nabave Farm to Fork, te Akcijski plan za kružno gospodarstvo Europske komisije (2020.) usmjeren na održivu proizvodnju i potrošnju te gospodarenje otpadom u okviru tržišta sekundarnih sirovina.
U sklopu Europskog zelenog plana i pripadajućeg Mehanizma za pravednu tranziciju, Europska komisija uspostavila je Fond za pravednu tranziciju u vrijednosti od 40 milijardi eura za razdoblje 2021-2027, od kojih je za Hrvatsku je predloženo 387 milijuna eura.
Želimo čuti od kandidata za gradonačelnika Rijeke, kao jednog od najvećih hrvatskih centara, kakve mjere planiraju poduzeti da bi odgovorili na klimatsku krizu i osigurali budućnost generacija koje dolaze. Zato, na pitanja Tranzicijske inicijative Rijeka ovog je puta odgovorio kandidat SDP-a za gradonačelnika Rijeke Marko Filipović.
Koje zelene politike po Vašem mišljenju imaju prioritet za grad Rijeku i kako biste ih implementirali?
Prioritet imaju provedive zelene politike, odnosno one koje su za Rijeku doista korisne, ali i moguće u provedbi. Puka filozofija o zelenim politikama koje teoretski uključuju mnoge promjene u načinu života građana, često ostaju samo na razini teoretiziranja. Rijeka se već 2009. među prvim gradovima u Hrvatskoj, potpisujući Sporazum gradonačelnika, odredila spram važnosti smanjenja CO2, ali i uvođenja niza mjera koje u cilju imaju stvoriti otpornost spram klimatskih promjena. Za Rijeku ovaj Sporazum nije bio deklarativna stvar nego ga je pratio niz dokumenata i akcijskih planova čija realizacija podrazumijeva upravo provedbu tzv. Zelenih politika u Rijeci - od prometa i energetske učinkovitosti, preko zaštite voda, zgradarstva, gospodarenja otpadom, sve do urbanih vrtova, zdrave hrane i sl.
Biste li podržali kreiranje zakona o ekocidu u svrhu potpune zaštite prirodnih resursa i zdravlja stanovništva?
Bih. No to nije pitanje za lokalnu razinu, odnosno kandidate za gradonačelnike već za razinu Vlade i Sabora. S lokalne razine u kontekstu Zakona opet se samo radi o deklarativnoj podršci. Zakoni se predlažu i donose u Saboru. Podrška i zagovaranje nisu nevažni, ali su objektivno tek relativno efikasni.
Kako biste osigurali savjetodavno tijelo stručnjaka za okolišna pitanja i zaštitu bioraznolikosti u Gradu Rijeci?
Grad Rijeka već ima na razini Odjela za urbanizam, razvoj, ekologiju i gospodarenje zemljištem zaposlene stručnjake iz područja zaštite okoliša i ekologije. No, slažem se, savjetodavno tijelo koje bi sugeriralo kreiranje novih i inovativnih politika i bavilo se specifičnim izazovima na području Rijeke, značajno bi doprinijelo daljnjem kreiranju zelenih politika namijenjenih specifično Rijeci. U to bih tijelo uključio aktivne pojedince čiji je rad u udrugama iz ovog područja prepoznat, uključio bih stručne obrazovane ekologe, ali to tijelo vidim kao multidisciplinarni tim koji u okviru zelenih politika mora sagledavati ne samo potrebe i želje nego i provedivost mjera.
Kako biste poticali razvoj lokalnog zelenog gospodarstva i otvaranje zelenih radnih mjesta?
Poticao bih ga i poticat ću ga projektima koji u cilju imaju zaštitu okoliša u najširem smislu. Podsjetio bih vas da je Rijeka ima program obnove fasada i krovova u zaštićenoj urbanoj cjelini koji Grad Rijeka vlasnicima zgrada sufinancira u iznosu 50%. Osim toga u Rijeci je korištenjem EU sredstava energetski obnovljen i čitav niz drugih zgrada, nebodera i u to su se snažno uključili stanari i upravitelji zgrada što je izuzetno pohvalno i skreće pažnju na činjenicu da naši građani imaju razvijenu svijest o nužnosti energetske učinkovitosti u području stanovanja. Također sam Grad Rijeka koristi EU sredstva za energetsku obnovu javnih zgrada, vrtića i škola. Zelena radna mjesta u području ovih obnova već su, dakle, poticana i ostvarena. Podsjetio bih također da je, unatoč svim problemima koje svakako treba riješiti, na području naše Županije izgrađen prvi centar za gospodarenje otpadom, za razliku i nasuprot neodgovornim odlagalištima kakva vidimo diljem Hrvatske. Rad u toj zoni direktno je povezan s tzv. zelenim radnim mjestima. Jednako tako u području odvojenog prikupljanja otpada i u budućem radu Sortirnice u Rijeci neposredno se otvaraju zelena radna mjesta. Osim navedenog, u mojem je izbornom programu planirano je da na tržnici Brajda omogućimo ponudu i prodaju domaće hrane, malih lokalnih proizvođača i eko uzgajivača. Takvi i slični projekti na kojima ću inzistirati, direktno će biti vezani uz otvaranje zelenih radnih mjesta. Ne treba zaboraviti ni nasljeđe projekta Rijeka – europska prijestolnica kulture koja je osobitu pozornost kroz svoje programske pravce posvetila edukaciji i provedbi projekata koji prate zelenu ekonomiju kao ekonomiju koja rezultira poboljšanom ljudskom dobrobiti i društvenom jednakošću. Posebno se u tom smislu ističe EPK program Zeleni val koji je obuhvatio oplemenjivanje grada sadnjom biljki, stabala i uopće zelenila, te druge različite programe iz područja ekologije. Ovo nasljeđe u nastavku treba njegovati, a aktivne građane koji su bili dio ovih inicijativa vidim kao generatore daljnjeg razvoja zelenih politika u Rijeci koje želim planirati i provoditi u neposrednoj interakciji s njima.
Kako ćete iskoristiti sredstva iz Fonda za pravednu tranziciju, kojim se pomaže regijama EU na putu prema zelenom oporavku, u cilju smanjenja emisija stakleničkih plinova, preobrazbe gospodarstva i izgradnje otpornije budućnosti za zajednice?
Sredstva ćemo koristiti prijavom projekata na natječaje. Iz ovog fonda moguće će biti financirati energetsku i prometnu infrastrukturu, infrastrukturu za opskrbu plinom i lokalne toplinske mreže, kao i projekte koji smanjuju emisije CO2, potiču istraživanja i inovacije, obnovu okoliša, čistu energiju i sl. Rijeka je već do sada pokazala da više nego uspješno koristi bespovratna EU sredstva za svoj razvoj. Po tom smo pitanju najuspješniji grad u Hrvatskoj pa nema razloga da ne nastavimo tim smjerom. Primjerice, već spomenutom energetskom obnovom zgrada u vlasništvu Grada Rijeke, došlo je do uštede energenata, povećanja iskorištenja obnovljivih izvora energije i smanjenja emisija CO2. Osim toga, temeljem natječaja Zelena energija u mom domu građani su instalirali peći na pelete, solarne kolektore i dizalice topline uz sufinanciranje Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Grada Rijeke.
Na koji način ćete poticati proizvodnju i korištenje održivih proizvoda dugog trajanja, upotrebu više recikliranih materijala umjesto primarnih sirovina, te ukidanje proizvoda za jednokratnu uporabu?
S mjesta gradonačelnika ne bavite se proizvodnjom niti ukidanjem proizvoda ili proizvodnih linija. Ono što možemo učiniti jest da u okviru korištenja proizvoda budemo odgovorna uprava pa biramo proizvode dugog trajanja i svoj rad prilagodimo tome. Također, kroz poticaje poduzetničkom sektoru kao kriterij namjeravamo uvrstiti odgovorno ponašanje gospodarstvenika i poduzetnika na više razina, kako prema radnicima, tako i u kontekstu načina poslovanja. Projekti Grada Rijeke i šireg sustava koji su direktno usmjereni u ovom pravcu su primjerice Reuse centar ili pak Riperaj, odnosno Sortirnica otpada koja se upravo gradi bespovratnim EU sredstvima od 30 milijuna kuna.
Hoće li se Rijeka za vrijeme Vašeg mandata uključiti u Europsku mrežu Zero Waste gradova?
Ovo ne mogu s apsolutnom sigurnošću obećati, odnosno ne mogu obećati da ćemo kroz iduće četiri godine doista biti spremni za dobivanje zero waste certifikata, ali svi projekti u području gospodarenja otpadom usmjereni su u tom pravcu odnosno idu u smjeru maksimalnog smanjivanja količine otpada. Podsjećam da je proteklih godina u Rijeci i neposrednoj okolici postavljeno oko 8.800 spremnika za odvojeno prikupljanje papira, staklene, metalne, višeslojne i plastične ambalaže, tekstila te kompostera za biootpad. Putem tih spremnika izdvoji se približno 20% otpada. Nakon toga, Grad Rijeka podnio je Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost zahtjev za sufinanciranjem još 19.000 spremnika za odvojeno prikupljanje vrijednih vrsta otpada, i nakon njihove dodjele građanima na individualno korištenje, očekujemo znatno povećanje stope odvajanja putem spremnika.
Osim toga, građani odvojeno prikupljaju te zbrinjavaju otpad i putem reciklažnih dvorišta. Na području grada Rijeke trenutno su im na raspolaganju tri fiksna i dva mobilna reciklažna dvorišta, a u planu je proširenje sustava reciklažnih dvorišta. Uključujući i otpad izdvojen putem reciklažnih dvorišta stopa odvajanja na području grada Rijeke iznosi gotovo 30%. A važno je dodati da je ta stopa i puno veća ako se uzme u obzir i količina odvojeno prikupljenog otpada od strane drugih ovlaštenih koncesionara koji se bave prikupljanjem sekundarnih sirovina. 2019. godine otvoren je Riperaj, mala gradska radionica za samostalno popravljanje manjih kućanskih uređaja, namještaja ili igračaka. Također, gradi se Sortirnica – pogon za sortiranje reciklabilnih frakcija u kojoj će se dodatnim sortiranjem prikupljenih odvojenih vrsta otpada sigurno dodatno povećati i stopa odvajanja, i na kraju tzv. Reuse centar čiji je cilj ponovnom uporabom predmeta smanjiti nastajanje otpada.
Ponovo, unatoč svim problemima koji jesu rješivi i koji će se riješiti, napominjem da je županijska zona Marišćina prvi centar u Republici Hrvatskoj u kojem se komunalni otpad ne odlaže već se mehaničko biološkom obradom razdvaja na gorive komponente otpada koje se dalje plasiraju kao sekundarno gorivo u industrijske pogone te biootpad koji se predobrađuje i priprema za daljnju obradu u cilju proizvodnje bioplina za proizvodnju toplinske i/ili električne energije. Na taj se način kompletan otpad energetski oporabljuje.
Dakle, usmjerenje Rijeke jest maksimalno smanjenje otpada, ali bilo bi neodgovorno od mene sada obećati zero waste certifikat jer u ovom trenutku nisam siguran da ćemo za ove četiri godine ispuniti doista sve kriterije za to.
Kako ćete stvoriti infrastrukturne uvjete za sigurno kretanje po javnim gradskim prostorima za pješake i bicikliste, te smanjiti prometnu gužvu i zagađenje od automobila u centru grada, odnosno planirate li kreirati što veću pješačku zonu u samom centru?
Nažalost, Rijeka je svojom površinom od 44 km2 vrlo mala, a mnoštvo aktivnosti koncentrirano je na sam uži centar grada, Korzo i Rivu. Međutim, proširenje pješačke zone je moguće, odnosno uži centar može se širiti na obližnje lokacije. Mislim da ćemo to dobro vidjeti kada zaživi kvart kulture u Benčiću i područje tržnice Brajda koju namjeravamo oživjeti na vrlo zanimljiv način. To neće dokinuti kolničke trase na ovom području jer i dalje se mora moći doći do samog centra, ali će proširiti područje kretanja građana i stvarat će nove pješačke zone u blizini strogog centra.
Kretanje biciklama je projektom Ricikleta već omogućeno, a ono na čemu ćemo dalje raditi je smanjenje potrebe da se u centar dolazi automobilima, odnosno, poticat ćemo korištenje javnog gradskog prijevoza i to daljnjim ulaganjima u njegovu kvalitetu.
Naime, nakon Studije uvođenja i korištenja SPP goriva, stlačenog prirodnog plina, Rijeka je od 2013. do 2017. godine nabavila 40 autobusa na SPP s ciljem smanjenja emisije CO2 u području prometa javnog gradskog prijevoza. Na 12 autobusa ugrađen je uređaj koji omogućuje stvaranje smjese dizela i UNP-a kao pogonskog goriva, a i provedena je dodatna edukacija vozača u području ekonomične vožnje. Ovim mjerama ukupno godišnje smanjenje emisije CO2 iznosi cca. 1.200 tona. Dalje su nabavljena 22 autobusa koja zadovoljavaju visoke euro norme u ovom području, a Rijeka nastavlja s modernizacijom voznog parka Autotroleja i nabavkom novih autobusa pa u tom smislu vjerujem da će kvaliteta javnog gradskog prijevoza, uz prihvatljive cijene za građane, biti stimulans za dolazak u centar javnim prijevozom.
Hoćete li davati poticaj građanima za električne automobile i bicikle?
Podsjećam vas da je Rijeka već uvela sustav Ricikleta, dakle, električnih bicikala kojih ima tridesetak na području grada, a u suradnji s privatnim partnerom uveli smo i električne romobile za kretanje gradom, njih ima 200-tinjak raspoređenih na 10ak lokacija u gradu. Dakle, građanima smo već ponudili alternativne modele kretanja gradom koji ne zagađuju okoliš i smanjuju potrebu dolaska automobilima u grad. S ovakvim projektima namjeravam nastaviti imajući u vidu upravo ciljeve vezane uz smanjenje zagađenja zraka u gradu i poticanje građana na korištenje alternativnih oblika vožnje.
Kako biste uključili lokalnu zajednicu, inicijative građana i udruge u aktivno kreiranje javnih politika?
U ovom području Rijeka je već najuspješniji grad u Hrvatskoj. Komunikacija s građanima odvija se na velikom broju platformi i stavovi građana značajno utječu na kreiranje javnih politika. Osim što ispunjavamo u ovom području zakonom propisane obaveze poput Savjetovanja s javnošću, razvili smo i čitav niz drugih modela komunikacije na koje nas zakoni ne obvezuju, ali želimo čuti glas i mišljenje građana. Jedna od njih je rubrika Reci glasno na portalu Moja Rijeka, nadalje, provodimo 3 modela participativnog budžetiranja putem kojih građani neposredno utječu na raspodjelu određenog dijela proračunskih sredstava, imamo 5 kanala na društvenim mrežama gdje pratimo komentare i reakcije građana te komuniciramo s njima. Osobno sam kao zamjenik gradonačelnika do sada primao mnoge građane kako bih saslušao njihove potrebe i prijedloge. Za mnoge projekte provodili smo javne tribine kako bismo čuli mišljenje udruga i pojedinaca. Primjerice, to smo radili i kod kandidature Rijeke za EPK, ali i kod drugih tema. Statutom Grada predviđeno je podnošenje peticija građana kojima mogu tražiti da se o određenim politikama raspravlja i da se donose na razini predstavničkog tijela. Dakle, Rijeka već ima niz mogućnosti, načina i modela uključivanja lokalne zajednice i udruga u kreiranje javnih politika. Ono na čemu mislim pojačano raditi kao budući gradonačelnik jest promocija ovih kanala i mjesta komunikacije jer iako ona postoje, građani su često nesvjesni ovih mogućnosti i svoje snage u predlaganju i kreiranju politika koje utječu na njihov život.
Kako mislite osigurati pravednu i poštenu zelenu tranziciju i prevenirati njene moguće negativne socioekonomske posljedice za najugroženije članove društva?
Negativne socioekonomske posljedice zelene tranzicije moguće je prevenirati kvalitetnim Socijalnim programom Grada koji će uvažiti ovo područje kao bitan izazov. Naime, lepeza mjera koju riječki socijalni program nudi u zaštiti osjetljivih članova društva već je i sada široka i pokriva mnoga područja. Svakako da će adekvatno pratiti i zelenu tranziciju i za to ću se zalagati.
Kako mislite promovirati i osnaživati rodnu ravnopravnost u gradu i javnim institucijama za koje je nadležan Grad?
Ne smatram da je moje zaduženje promovirati rodnu ravnopravnost, već je moja obaveza raditi i organizirati rad uprave i povezanih javnih ustanova i tvrtki, na način koji će poštovati i snažno uključiti rodnu ravnopravnost u svoja načela i postupanja. Promocijom rodne ravnopravnosti u medijima i javnom prostoru te i njenim osnaživanjem kroz različite nove zakonske odredbe, bave se posve druge razine kako društva, tako i vlasti, dakle Vlada, Sabor, ali i udruge koje su aktivne u ovom području. Rad ovih udruga Grad Rijeka je i do sada podupirao i financirao konkretne programe pa ćemo s time i nastaviti.
Kakve posljedice mislite da će sve izvjesnija nestašica vode imati na naše sustave opskrbe vodom i odvodnje, na naše gospodarenje vodom, na vatrogastvo, na okoliš, na poljoprivredu, na prostorno planiranje?
Kratkoročno i srednjoročno, Rijeka neće imati ovih problema, ali to ne znači da trebamo mirno sjediti i promatrati svjetski problem nestašice vode. I ne sjedimo mirno. Rijeka je zahvaljujući dosadašnjim ulaganjima u vodoopskrbni sustav značajno smanjila vodne gubitke i za razliku od ostatka Hrvatske gdje su gubici vode u sustavu veliki, Rijeka je u ovom području bolja čak i od europskog prosjeka. Posljedice nestašice vode su situacija s kojom će se suočiti i već se suočava značajni dio svijeta. Imamo sreću da sad još nismo ugroženi na taj način, i upravo dugoročna planiranja i projekti ove će potencijalne posljedice umanjiti i odgoditi.
Koji plan imate za povećanje broja stabala u gradu i održivo upravljanje zelenim površinama (parkovima i zelenim otocima) u gradu?
Povećanje broja stabala u gradu moguće je – sadnjom stabala na onim područjima na kojima sada nedostaju. Evidentan je nedostatak zelenila u strogom centru, ali tu nije moguća klasična sadnja, nego u velike vaze. Na ostalim područjima grada moguće je saditi drvorede, ali i obnavljati sadnju stabala u postojećim parkovima. Nažalost Rijeka je svojom površinom izuzetno skučena i najgušće je naseljen grad u ovom području Europe. Ozelenjavanje grada sadnjom stabala tim je važnije, ali treba imati na umu i da kod takvih projekta, upravo zbog visoke izgrađenosti urbane zone, treba biti i posebno kreativan i
otvorenog uma u reorganiziranju prostora kako bi se osiguralo mjesto za više zelenila. Stabla su nam posebno bitna i zbog promjene mikro klime na području grada jer bi njihova sadnja osigurala manje vrućine ljeti, ali i veću upojnost kiša u jesenskim i zimskim razdobljima.
Koje mjere za zaštitu zraka od zagađenja biste predložili za naš grad? Hoćete li provesti planove za smanjivanje emisije CO2 za 40% do 2030.?
O ovome, odnosno o mjerama koje se poduzimaju i na kojima mislim i dalje raditi, sam već odgovorio kod pitanja koja su se ticala prometa i energetske učinkovitosti. Analizom podataka za samo 3 sektora neposredne potrošnje energije: zgradarstvo, promet i javna rasvjeta na području grada Rijeke do 2018. godine smanjena je emisija CO2 za 12,6%. Ako nastavimo razvijati projekte koji streme ovom cilju i dodatno ih pojačamo, što obećajem građanima ukoliko postanem gradonačelnik, uvjeren sam da ćemo ovaj cilj smanjenja CO2 za 40% do 2030. godine ispuniti.
Kako biste povećali broj urbanih vrtova i povrtnjaka? Kako biste poticali njihova uspostavljanja i organizirali upravljanje istima?
Broj urbanih vrtova i povrtnjaka može se povećati inicijativom samih građana u čemu ću ih kroz angažman uprave zasigurno pratiti. Naime, urbani vrtovi i povrtnjaci izrastaju iz potreba i želja lokalne zajednice da ih formira, o njima brine i ubire njihove plodove. Besmisleno je da gradska uprava sadi i nameće građanima urbane povrtnjake. Ali je nužno da javna uprava bude partner i pomoćni servis svim onim građanima koji urbane vrtove žele formirati i njima upravljati.
Biste li poticali uvođenje infrastrukture kompostiranja u riječka susjedstva, i ako da - kako?
Bih. No valja imati na umu da je kompostiranje kod kuće relativno lako planirati u naseljima koja imaju kuće s okućnicama, a bitno je drugačije u naseljima s neboderima i višekatnicama, a Rijeka je gotovo cijela takva. No, kompostiranje, za one koji imaju volju i želju, nije nemoguće i u takvim uvjetima. Mislim da je u ovoj domeni ključan korak edukativni moment koji će informirati, a onda i potaknuti građane da kompostiranje prihvate i planiraju kao dio svakodnevice. Sada već postoje prikladni mali spremnici za kompostiranje nabavljivi na tržištu po prihvatljivim cijenama, a benefiti takvog gospodarenja kućnim otpadom su višestruki.
