“Zemlju ne nasljeđujemo od svojih predaka, već je posuđujemo od svoje djece”, Indijanska poslovica
Tranzicijska inicijativa Rijeka – TIR neformalna je inicijativa građana Rijeke i prstena nastala 2018. godine s ciljem zajedničkog stvaranja lokalne održive zajednice otporne na globalne ekološke, klimatske i ekonomske izazove. Inicijativa se formirala iz zajednice okupljene oko grupa solidarne razmjene, a danas je dio svjetskog tranzicijskog društvenog pokreta Transition Network i Tranzicijske mreže Hrvatske. Provodi niz aktivnosti za građanstvo, među kojima su projekti “Revija zelenog filma”, “Rijeka jestivi grad” i “Festival održivosti” te aktivnosti poput onih koje mogu značajno doprinijeti smanjenju količine stakleničkih plinova, a istovremeno poboljšati zdravlje čovjeka i okoliša, pod krilaticom “Bicikliraj, kompostiraj i vrt aktiviraj!”.
Klimatske promjene najveći su izazov s kojim se susreće čovječanstvo u cjelini. Zbog toga je još 2008. godine Europska komisija pokrenula Sporazum gradonačelnika, SECAP, radi podrške gradovima u postizanju klimatskih i energetskih ciljeva. To je već učinilo 10.564 administrativnih jedinica u 61 državi, u kojima živi ukupno 335 milijuna ljudi. Od 2009. godine i Grad Rijeka je potpisnik tog Sporazuma. Od tada Europska unija postavila je niz strateških ciljeva i akcijskih planova za suzbijanje štetnih utjecaja ljudskog djelovanja na klimatske promjene među kojima su danas ključni Europski zeleni plan, Prijedlog uredbe o uspostavljanju okvira za postizanje klimatske neutralnosti (2020.), Nova strategija EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama (2021.), strategija Zelene javne nabave Farm to Fork, te Akcijski plan za kružno gospodarstvo Europske komisije (2020.) usmjeren na održivu proizvodnju i potrošnju te gospodarenje otpadom u okviru tržišta sekundarnih sirovina.
U sklopu Europskog zelenog plana i pripadajućeg Mehanizma za pravednu tranziciju, Europska komisija uspostavila je Fond za pravednu tranziciju u vrijednosti od 40 milijardi eura za razdoblje 2021-2027, od kojih je za Hrvatsku je predloženo 387 milijuna eura.
Želimo čuti od kandidata za gradonačelnika Rijeke, kao jednog od najvećih hrvatskih centara, kakve mjere planiraju poduzeti da bi odgovorili na klimatsku krizu i osigurali budućnost generacija koje dolaze.
Svoje odgovore na pitanja Tranzicijske inicijative Rijeka dao je kandidat Akcije mladih za gradonačelnika Rijeke Vedran Vivoda, a u narednim tjednima moći ćete pročitati i što ostali kandidati misle o toj temi.
Koje zelene politike po Vašem mišljenju imaju prioritet za grad Rijeku i kako biste ih implementirali?
Participativna demokracija, ekološka mudrost i održivost, socijalnu pravdu, nenasilje i poštivanje različitosti - uvrstili bi ih u školski i predškolski kurikulum, te poticali udruge i dionike javnog života na predstavljanje i poticanje istih. Da bi se zelene politike ostvarile potrebno je koristiti najnoviju tehnologiju i znanja i time postati pametnim gradom.
Koji je vaš stav prema gospodarskoj politici odrasta?
S obzirom da je politika odrasta (degrowth) odbacivanje iluzije o rastu kao rješenju za prosperitet u budućnosti i poziv na promišljanje proizvodnje i potrošnje potrebne za dostojan život u granicama ekološke održivosti svakako moramo promišljati i u tom smjeru. Na žalost, u trenutnom svjetskom društveno ekonomskom načinu razmišljanja politika odrasta je utopija. No
u svakom slučaju treba se spremiti i na to da će rast ovim tempom biti gotovo nemoguć i pomalo treba uvoditi i alternativna rješenja koja već postoje u praksi, nove oblike življenja, proizvodnje i potrošnje, koji svima mogu osigurati sredstva za život bez rasta. Cilj je promišljanja u pojmovima odrasta izgraditi paradigmu koja sadržava i ekološku održivost i veću društvenu pravednost, a to su sastavni dijelovi našeg programa.
Kako biste osigurali savjetodavno tijelo stručnjaka za okolišna pitanja i zaštitu bioraznolikosti u Gradu Rijeci?
Ukoliko gradsko vijeće podrži inicijativu formiralo bi se novo radno tijelo za okolišna pitanja (koje u sebi sadrži i zaštitu bioraznolikosti). Osim što bi takvo radno tijelo bilo savjetodavno, moglo bi biti i aktivni predlagač tema gradskom Vijeću.
Kako biste poticali razvoj lokalnog zelenog gospodarstva i otvaranje zelenih radnih mjesta?
Postoji više načina: od davanja subvencije i financijskih potpora pri otvaranju poduzeća ili edukacije , stvaranja novog inkubatora za zelene tehnologije, osiguranja prostora za edukacije i zelene start-upove , promocija i povezivanje sa drugim gradovima, posebna gradska tržnica za razmjenu domaćih i eko proizvoda, novi prostori za ponovnu oporabu stvari...i moglo bi se još toga nabrojati , ali upravo savjetodavno tijelo iz prethodnog pitanja. Bi bilo to koje bi trebalo ukazati što je najpotrebnije.
Kako ćete iskoristiti sredstva iz Fonda za pravednu tranziciju, kojim se pomaže regijama EU na putu prema zelenom oporavku, u cilju smanjenja emisija stakleničkih plinova, preobrazbe gospodarstva i izgradnje otpornije budućnosti za zajednice?
Ono što je nama zanimljivo su projekti iz energetske i prometne infrastrukturu, mreže centraliziranog grijanja, mjere energetske učinkovitosti, uključujući obnovu zgrada, te za socijalnu infrastrukturu.
Što biste učinili za promicanje obnovljive energije u Rijeci? U kojem prirodnom resursu vidite najveći potencijal za stvaranje obnovljive energije na prostoru grada?
Sunce – fotonaponski park (elektrana) na Pulcu, Naponski paneli na krovovima javnih zgrada.
Kako ćete stvoriti infrastrukturne uvjete za sigurno kretanje po javnim gradskim prostorima za pješake i bicikliste, te smanjiti prometnu gužvu i zagađenje od automobila u centru grada, odnosno planirate li kreirati što veću pješačku zonu u samom centru?
Rijeka je grad koji je izgrađen, i gdje su skoro formirane svi kolnici i pješačke staze. Time je jako teško dodavati nove funkcionalnosti na postojeće stanje. Jedna od naših ideja za smanjenje zagađenja kroz promet je jeftin najam gradskog elektroautomobila (primjer Citroen Ami), gradskih romobila i elektrobicikala, te poticanje korištenja gradske željeznice. Kada bi takav prijevoz uhvatio korijenja u samom gradskom središtu (kao sa bolt romobilima) doveo bi do toga da bi se u centar grada mogle reorganizirati kolničke trake, na način da jednu postojeću kolničku traku koriste gradska elektrovozila i bicikli.
Osim toga, u planu nam je revitalizacija obale Rječine gdje je moguće je izgraditi kvalitetne biciklističke staze, kao i cijelom dužinom Molo longa. Još jedan od naših ciljeva u programu je izgradnja komunalnih garaža na rubnom dijelovima šireg centra grada, npr. Industrijska ulica. Građani parkirani u tih garažama imali bi s parkirnom kartom besplatnu kartu za javni gradski prijevoz ili besplatan najam gradskih romobila, bicikala itd.
Uz to, u izgradnji svake nove šetnice bilo bi obavezno vidjeti postoji li mogućnost dodavanja biciklističke staze uz samu šetnicu.
Kako biste uključili lokalnu zajednicu, inicijative građana i udruge u aktivno kreiranje javnih politika?
Putem mjesnih odbora što se tiče najnižeg oblika kreiranja javnih politika, jer se to može napraviti na razne načine, dok za proračun i kapitalne investicije se mogu stvoriti oblici savjetodavnih referenduma ili digitalnih platformi za izjašnjavanje.
Kako mislite osigurati pravednu i poštenu zelenu tranziciju i prevenirati njene moguće negativne socioekonomske posljedice za najugroženije članove društva?
Pravičnim odlukama iz domene socijalne skrbi, koje bi prevenirale moguće negativne socioekonomske posljedice.
Kako mislite promovirati i osnaživati rodnu ravnopravnost u gradu i javnim institucijama za koje je nadležan Grad?
Osobno i deklarativno. Donošenjem etičkog kodeksa za zaposlenike Grada Rijeke i javnih institucija.
Koji plan imate za povećanje broja stabala u gradu i održivo upravljanje zelenim površinama (parkovima i zelenim otocima) u gradu?
Za početak, želimo malo sistematski više pažnje posvetiti Riječkim parkovima, u stvaranju sadržaja u njima, što bi uključivalo i sadnju bilja. Nakon toga razmišljanje ide u smjeru kako da postojeće trgove u gradu ozelenimo i pretvorimo u male zelene oaze.
Koje mjere za zaštitu zraka od zagađenja biste predložili za naš grad? Hoćete li provesti planove za smanjivanje emisije CO2 za 40% do 2030.?
Prelazak svog sustava toplinskog grijanja na naftne derivate na biomasu ili plin. Mi cijela država nemamo više na žalost industrijske proizvodnje da možemo smanjiti emisiju Co2. Kao način se spominje prestanak loženje(grijanja) na drva, ali ja to smatram čistim apsurdom.
Kako ćete provoditi politiku "nula kilometara", jednu od ključnih odredbi poljoprivredne politike EU, kojom se potiče i omogućava ponuda lokalnih namirnica u javnim gradskim ustanovama, ugostiteljstvu i građanstvu, te poticati uvjete za prehrambenu samoodrživost u gradu?
Kupovanjem istih za javne gradske ustanove (škole i vrtići), uspostavom posebna gradska tržnica za razmjenu domaćih i eko proizvoda.
Biste li poticali uvođenje infrastrukture kompostiranja u riječka susjedstva, i ako da - kako?
Ako mislite na kvartove onda uređivanjem zajedničke površine ili nekog kutka gdje je moguće kompostirati i gdje bi bili za tu priliku postavljeni kvartovski komposteri kako bi građani dio svog biootpada mogli pretvarati u korisni kompost, kojega bi opet mogli koristiti sami ili bi se koristio na gradskim zelenim površinama. U svakom slučaju u planu je naći poziciju za uvođenje gradske kompostane.
