“Zemlju ne nasljeđujemo od svojih predaka, već je posuđujemo od svoje djece.”
Indijanska poslovica
Tranzicijska inicijativa Rijeka TIR neformalna je inicijativa građana Rijeke i prstena nastala 2018. godine s ciljem zajedničkog stvaranja lokalne održive zajednice otporne na globalne ekološke, klimatske i ekonomske izazove. Inicijativa se formirala iz zajednice okupljene oko grupa solidarne razmjene, a danas je dio svjetskog tranzicijskog društvenog pokreta Transition Network i Tranzicijske mreže Hrvatske. Provodi niz aktivnosti za građanstvo, među kojima su projekti "Revija zelenog filma”, "Rijeka jestivi grad” i "Festival održivosti” te aktivnosti poput onih koje mogu značajno doprinijeti smanjenju količine stakleničkih plinova, a istovremeno poboljšati zdravlje čovjeka i okoliša, pod krilaticom Bicikliraj, kompostiraj i vrt aktiviraj!”.
Klimatske promjene najveći su izazov s kojim se susreće čovječanstvo u cjelini. Zbog toga je još 2008. godine Europska komisija pokrenula Sporazum gradonačelnika , SECAP, radi podrške gradovima u postizanju klimatskih i energetskih ciljeva. To je već učinilo 10.564 administrativnih jedinica u 61 državi, u kojima živi ukupno 335 milijuna ljudi. Od 2009. godine i Grad Rijeka je potpisnik tog Sporazuma.
Od tada Europska unija postavila je niz strateških ciljeva i akcijskih planova za suzbijanje štetnih utjecaja ljudskog djelovanja na klimatske promjene među kojima su danas ključni Europski zeleni plan, Prijedlog uredbe o uspostavljanju okvira za postizanje klimatske neutralnosti (2020.) Nova strategija EU a za prilagodbu klimatskim promjenama (2021.) 2021.), strategija Zelene javne nabave Farm to Fork te Akcijski plan za kružno gospodarstvo Europske komisije (2020.) usmjeren na održivu proizvodnju i potrošnju te gospodarenje otpadom u okviru tržišta sekundarnih sirovina.
U sklopu Europskog zelenog plana i pripadajućeg Mehanizma za pravednu tranziciju, Europska komisija uspostavila je Fond za pravednu tranziciju u vrijednosti od 40 milijardi eura za razdoblje 2021 2027, od kojih j e za Hrvatsku je predloženo 387 milijuna eura.
Želimo čuti od kandidata za gradonačelnika Rijeke, kao jednog od najvećih hrvatskih centara, kakve mjere planiraju poduzeti da bi odgovorili na klimatsku krizu i osigurali budućnost generacija koje dolaze. Na pitanja Tranzicijske inicijative Rijeka svoje odgovore o zelenim politikama dao je Nebojša Zelič iz Možemo! Rijeka.
Koje zelene politike po Vašem mišljenju imaju prioritet za grad Rijeku i kako biste ih implementirali?
Smatramo da je nužno u što kraćem roku u potpunosti integrirati prikupljanje otpada
na mjestu stvaranja (na kućnim vratima), što je najavljeno postojećim sustavom „otpadnika” koji nije funkcionalan, a sada se ponovo predviđa nadograditi do polovice 2023. godine. Također smatramo da je potrebno omogućiti preradu sekundarnih sirovina unutar prostora grada ili županije poticanjem otvaranja manjih i srednjih pogona prerade po uzoru na srednjoeuropske države. Primarno mislimo na organske polimere te staklo, budući da tržište za celulozne materijale i metale već postoji. Zalažemo se i za integraciju jedne do dvije manje kompostane za biootpad iz privrednih izvora tržnih centara i ugostiteljstva.
Zalažemo se za uvođenje niskougljičnih sustava centralnog grijanja, uz korištenje postojeće infrastrukture u zgradama koliko god je to moguće. Dizalice topline vidimo kao ekološko, održivo i jeftinije rješenje riječkog problema grijanja. Također, možemo u 36 mjeseci na krovove najmanje 30% gradskih i županijskih zgrada postaviti fotonaponske panele te ih integrirati u EE sustav.
Koji je vaš stav prema gospodarskoj politici odrasta?
Gospodarska politika odrasta je svakako opcija koja se u redovima Možemo! ozbiljno razmatra. Razvoj se s obzirom na ekološke uvjete više ne može promatrati isključivo u porastu proizvodnje i rastu BDP a. Potrebno je uključiti drugačije aspekte kojima se definira razvoj koji prvenstveno uključuju brigu za okoliš i brigu za kvalitetu života ljudi. Naravno, to uključuje i ozbiljne politike redistribucije postojećeg akumuliranog bogatstva. U kontekstu lokalnih politika vrlo je teško govoriti o odrastu budući da se politike odrasta trebaju dogovarati na međunarodnoj razini. Niti Rijeka, a niti Hrvatska nije otok odvojen od međunarodne ekonomije.
Kako biste osigurali savjetodavno tijelo stručnjaka za okolišna pitanja i zaštitu bioraznolikosti u Gradu Rijeci?
Možemo u postojeći/e gradski/e ured/e integrirati takvo savjetodavno tijelo, s ciljem integracije potreba i želja građanki i građana s politikama održivog razvoja. Prvenstveno u
Odjel za urbanizam, ekologiju i gospodarenje otpadom. Kako je prostor Grada Rijeke
izrazito gusto naseljen te su zelene i neizgrađene površine većinski smještene na periferiji grada, potrebno je uz pomoć svih relevantnih struka izraditi strategiju očuvanja postojećih površina te stvaranja novih „otoka” bioraznolikosti u centralnim dijelovima grada.
Kako biste poticali razvoj lokalnog zelenog gospodarstva i otvaranje zelenih radnih mjesta?
Planiramo u suradnji sa susjednim jedinicama lokalne samouprave i Županijom promicati zelenu javnu nabavu, osobito kod nabavki namirnica za ustanove predškolskog odgoja kao i za osnovne i srednje škole. Skraćivanje lanaca nabave osigurava veću kvalitetu namirnica i stvara n ova radna mjesta u lokalnoj zajednici. Tako bi se proizvođačima osigurala sigurnost u otkupu proizvoda, a djeci kvalitetni i zdravi obroci. Otvaranje ili obnova dijela poljoprivrede u prstenu i Gorskom kotaru, koja je u posljednjih 30 ak godina ugašena, pružila bi priliku mladima da ostanu na tim prostorima i diverzificiraju
vrste radnih mjesta.
U lancu zbrinjavanja otpada postoji niz prilika za otvaranje novih i zelenih radnih mjesta koja su visokootporna i zahtijevaju suradnju sa Sveučilištem kako u obu ci radnika i radnica, tako i u razvoju novih procesa iskorištavanja sekundarnih sirovina.
Europska unija na putu prema zelenoj tranziciji predviđa bespovratna sredstva za takve tvrtke, što moramo u potpunosti iskoristiti.
Kako će te iskoristiti sredstva iz Fonda za pravednu tranziciju, kojim se pomaže regijama EU na putu prema zelenom oporavku, u cilju smanjenja emisija stakleničkih plinova, preobrazbe gospodarstva i izgradnje otpornije budućnosti za zajednice?
Možemo i planiramo iskoristiti ta, kao i ostala dostupna sredstva kako iz europskih fondova, tako i iz vlastitih izvora za postavljanje fotonaponskih panela na zgrade u vlasništvu Grada. Osim takvih hitnih zahvata, planiramo ponuditi sufinanciranje u istu svrhu za privatne višestambene objekte i obiteljske kuće.
Planiramo sufinancirati ugradnju sustava izmjenjivača topline u privatnim objektima ako takvi sustavi zamjenjuju sustave bazirane na krutom gorivu i/ili loživom ulju. Planiramo uvođenje dizalica topline u sustav centralnog grijanja. Tako bi postigli dva izrazito bitna cilja: smanjili bi emisiju ugljikova (IV) oksida te račune građanima.
Možemo aktivno tražiti investitore spremne raditi na pronalasku rješenja za električnu mobilnost ljudi i robe u gradu Rije ci počevši od tvrtki koje već posluju u Hrvatskoj. Također, možemo ponuditi bolje uvjete za širenje tvrtkama koje već posluju u Rijeci, a sudjeluju u razvoju „zelenih” tehnologija ( od proizvodnje hrane do IT sektora).
Na koji način ćete poticati proizvodnju i korištenje održivih proizvoda dugog trajanja, upotrebu više recikliranih materijala umjesto primarnih sirovina, te ukidanje proizvoda za jednokratnu uporabu?
Odgovor na ovo pitanje je višedimenzijski. Grad može javnim pozivima i natječajima definirati koliki udio reciklata mora biti u proizvodima koje naručuje i koje distribuira. Potrebno je uvoditi opisane uvjete u mehanizme javne nabave po cijeloj vertikali od državnog vrha, preko Županija do jedinica lokalne samouprave.
Kao što smo prethodno naveli, poticat ćemo otvaranje tvrtki koje bi iz sekundarnih sirovina izrađivale nove proizvode za lokalnu uporabu primjerice aditive za građevinske materijale iz recikliranih polimera ili ambalažu iz reciklirane celuloze. Potaknut ćemo uvođenje distribucije lokalnih proizvoda iz uređaja kojima korisnik donosi svoju ambalažu.
Hoće li se Rijeka za vrijeme Vašeg mandata uključiti u Europsku mrežu Zero Waste gradova?
Možemo učiniti sve korake potrebne za pristup te inzistirati na brzoj implementaciji politika, no smatramo da je potreban duži vremenski period za potpuno ostvarenje ciljeva i pristup mreži.
Kako ćete stvoriti infrastrukturne uvjete za sigurno kretanje po javnim gradskim prostorima za pješake i bicikliste, te smanjiti prometnu gužvu i zagađenje od automobila u centru grada, odnosno planirate li kreirati što veću pješačku zonu u samom centru?
Rijeka je grad neučinkovitog javnog prijevoza u kojem je teško biti pješak, a biciklirati još teže. Kako bismo centar grada rasteretili od osobnih vozila te Riječankama i Riječanima pružili smislenu alternativu, založit ćemo se za modernizaciju autobusne flote električnim autobusima s praćenjem lokacije u realnom vremenu, za izgradnju podzemnih garaža s punionicama za električna vozila, za uređenje biciklističkih staza i za proširenje pješačke zone, te za razvoj urbanog prometa projektom brze gradske željeznice.
Konkretno, planiramo centar grada rasteretiti od osobnih vozila te stvoriti nove javne garaže na Brajdici, Škurinju, Sušaku i Potoku. Planiramo urediti biciklističke staze od Pećina do Kantride te u suradnji sa susjednim jedinicama lokalne samouprave stvarati zelene biciklističke magistrale, kao i razviti pješačke zone u širem centru grada te učiniti šetnje Krešimirovom, Rivom, Sušakom i svim riječkim kvartovima ugodnima i sigurnima.
Smatramo da je potrebno izgraditi više terminala za najam običnih i električnih bicikala, na ključnim mjestima u centru i izvan centra grada, u skladu s ostalim elementima naše prometne politike, kako bi se smanjio ugljični otisak te povećala pristupačnost alternativnih oblika prijevoza svim građanima i građankama. Isto tako možemo urediti posebne trake za prometovan je bicikala, u onim dijelovima grada gdje je to zbog konfiguracije terena moguće i gdje ima smisla s obzirom na potrebe građana, kako bi se povećala sigurnost vozača i vozačica, ali i ostalih sudionika u prometu.
Hoćete li davati poticaj građanima za električne automobile i bicikle?
Da, i to u visini od 10% ukupne cijene za automobile te 40% ukupne cijene za ostala
vozila poput bicikala i motora. Također smo spremni s 2.000 kn sufinancirati transformaciju bicikala u e-bicikle.
Kako biste uključili lokalnu zajednicu, inicijative građana i udruge u aktivno kreiranje javnih politika?
Građanke i građane potrebno je aktivirati na svim razinama lokalne vlasti od vlastitog angažmana u neposrednom okruženju i sudjelovanja u radu mjesnih odbora, preko aktivnog sudjelovanja u evaluaciji i komentiranju gradskih projekata te razumijevanja strateških ciljeva i usmjerenja kojima grad teži.
Modela za to je mnogo, a Možemo! im detaljno pristupa kroz svaku stavku svog lokalnog izbornog programa. Uvjereni smo da politički angažman treba njegovati počevši od vlastitog susjedstva, stoga veliki naglasak stavljamo na snažnu reformu mjesne samouprave u koju želimo u potpunosti uključiti sve građanke i građane novim modelima sudjelovanja te poboljšanjem postojećih mehanizama.
Osim toga, veliki naglasak želimo staviti na digitalizaciju i otvaranje komunikacije s građankama i građanima sve informacije moraju biti dostupne i razumljive u realnom vremenu, a sudjelovanje javnosti nesputano.
U građankama i građanima kao pojedincima, neformalnim grupama i organizacijama civilnog društva Grad mora vidjeti ravnopravne partnere koji, u mnogo slučajeva, najbolje znaju o problemima koji ih tište te rješenjima za iste.
Kako mislite osigurati pravednu i poštenu zelenu tranziciju i prevenirati njene moguće negativne socioekonomske posljedice za najugroženije članove društva?
Zelena tranzicija mora biti pravedna te njene posljedice ne smiju osjetiti najugroženiji članovi i članice naše zajednice. Stoga, osigurat ćemo kratkoročne i dugoročne financijske i potporne mehanizme od jednokratnih kriznih naknada, preko uspostave sustava socijalnog mentoriranja do osiguravanja ravnopravnih uvjeta zapošljavanja i poticanja zadrugarstva i društvenog poduzetništva kao novih oblika pravednog i uključivog rada. Preklapanjem fondova namijenjenih zelenoj tranziciji s europskim socijalnim financijskim mehanizmima osigurat ćemo održive projekte kojima ćemo dugoročno utjecati na pravednost riječke zelene tranzicije.
Kako mislite promovirati i osnaživati rodnu ravnopravnost u gradu i javnim institucijama za koje je nadležan Grad?
U svojem programu ističemo rodno osjetljive politike kao temelj za stvaranje ravnopravnijeg društva, pogotovo u usklađivanju poslovnog i privatnog života te smanjenju neplaćenog kućanskog rada. Za početak ćemo provesti analizu učinaka postojećih mjera te implementirati nove s ciljem da javne usluge i infrastruktura budu dostupni ženama i muškarcima različitih karakteristika, bez obzira na dob, stupanj obrazovanja i socioekonomski status, ali i svim ostalim ranjivim društvenim skupinama koje ne spadaju o ovu binarnu podjelu, da im se omogući razvoj individualnih sposobnosti i izbori neopterećeni zadanim rodnim ulogama.
S druge strane, Grad Rijeka je 2018. godine potpisao Europsku povelju o ravnopravnosti spolova na lokalnoj razini kojom se gradska uprava obvezala na provedbu aktivnosti i mjera propisanih Poveljom, a za što je u roku od dvije godine Grad trebao donijeti plan djelovanja za ravnopravnost. U tom planu djelovanja je bilo potrebno definirati ciljeve i prioritete grada, mjere koje se namjeravaju poduzeti te proračunska sredstva koja se namjeravaju dodijeliti za provedbu Povelje i njome utvrđenih obaveza, te konačno, rok ove za njihovo izvršenje. Danas, tri godine nakon, ovog akcijskog plana još nema, stoga je naša namjera svakako krenuti u izradu istog, a u suradnji sa svim gradskim odjelima, stručnjakinjama i stručnjacima te organizacijama civilnog društva koje djeluju na promociji, očuvanju i unapređenju rodne ravnopravnosti u lokalnoj zajednici jer pitanje ostvarenja rodne ravnopravnosti uvijek treba promišljati međusektorski i multidisciplinarno.
Također, kako bi podigli razinu rodne ravnopravnosti u gradu, treba uzeti u obzir kako je u skladu s time potrebno jačati socijalne usluge, pogotovo u domeni brige koja je još uvijek pretežito na teret žena. Ovakve se politike konkretiziraju kroz povećanje dostupnosti jaslica i vrtića osiguravanjem dvosmjenskog rada i rada blag danima i vikendom te uvođenjem mogućnosti upisa u vrtić tijekom pedagoške godine, ili pak osiguravanjem dostupnije cijene produženog boravka i cjelodnevne nastave koji će odgovarati promjenjivim potrebama roditelja i djece. Tu treba spomenuti i brigu o kvaliteti života i potrebama roditelja i skrbnika koji podižu djecu u otežanim okolnostima, kroz primjerice osnivanje tzv. Kuće predaha, mjesta koje bi im pomoglo u svakodnevnoj skrbi za djecu te omogućilo odmor od zahtjevne uloge.
I naposljetku, ali ništa manje važno, kako bismo provodili kvalitetne rodno osviještene politike, potrebno je educirati i samu gradsku upravu o tim politikama, što u suradnji stručnjakinjama i stručnjacima te lokalnim udrugama usmjerenih na promociju rodne ravnopravnosti možemo provesti za sve djelatnice i djelatnike gradskih odjela.
Koji je vaš stav prema zaštiti ekosustava toka Rječine od daljnje devastacije, gradnje brane i betoniranja korita? Što biste učinili da se ona zaštiti?
Protivimo se postojećem prijedlogu daljnjeg pregrađivanja toka. Ne vidimo potrebe za izgradnjom akumulacije, a betonizacijom se uništava ionako okljaštren biosvijet Rječine. Možemo revitalizirati cijeli tok Rječine, a pogotovo u gradskom pojasu od Pašca do Jadranskog mora. Potrebno je temeljito očistiti korito Rječine, urediti pješačku i rekreativnu infrastrukturu, centar grada povezati s rijekom te u svim pogledima aktivno čuvati Rječinu.
Koji plan imate za povećanje broja stabala u gradu i održivo upravljanje zelenim površinama (parkovima i zelenim otocima) u gradu?
Jedan od prvih ciljeva koje smo si postavili je upravo sadnja više stotina stablašica na prostoru užeg centra grada. Smatramo da bi postojeće parkove trebalo aktivirati kao sportske i rekreativne zone, ali i prostore koji bi u postCovid eri mogli biti korišteni kao zone okupljanja. Osim samih parkova, potrebno je ozeleniti postojeće trgove, ulice i gradske prolaze te povećati broj zelenih pješačkih koridora i zona. Za sve opisano potrebno je revidirati Gradski urbanistički plan te njegove detaljnije izvode, ne bismo li tim dokumentom od strateške važnosti štitili javni i zeleni prostor kao javno dobro svih građanki i građana.
Kako biste poticali aktivaciju građana u održavanju zelenih površina u gradu?
Možemo proširiti površine urbanih vrtova na nove prostore te na taj način poticati ovakvu aktivnost građanki i građana Rijeke, uz dodatni benefit smanjenja neuređenih i zapuštenih površina. Mogućih je prostora za takva širenja više od prostora Sušačke Drage, Pehlina, Škurinja i Škurinjske Drage, preko Kantride i Zameta pa do Kozale i Belvedera. Također, predložit ćemo organizira nje volontera na razini MO (jer se ljudi i sad samoorganiziraju) kojima bi uz stručnu pomoć omogućili da urede dijelove susjedstva za koje postoji lokalni interes. Svaki riječki kvart mora biti zelen i aktivirati zanemarene javne prostore, stoga je ključno uključiti širu javnost u planiranje i izgradnju bolje kvalitete života u svakom mjesnom odboru.
Kako ćete provoditi politiku "nula kilometara", jednu od ključnih odredbi poljoprivredne politike EU, kojom se potiče i omogućava ponuda lokalnih namirnica u javnim gradskim ustanovama, ugostiteljstvu i građanstvu, te poticati uvjete za prehrambenu samoodrživost u gradu?
Mehanizmom zelene i lokalne javne nabave, suradnjom sa susjednim jedinicama lokalne samouprave i Županijom te poticanjem urbanog vrtlarenja i poljoprivredne djelatnosti u riječkom prstenu uz ostale prethodno navedene politike. Veliku važnost vidimo u osiguranju uvjeta za najveću moguću prehrambenu samoodrživost našeg područja, stoga ćemo financijski i infrastrukturno poticati nastojanja koja Rijeku vode u tom smjeru. Uz činjenicu da sam Grad, njegove institucije i poduzeća mogu biti korisnici lokalne i zelene hrane i time direktno stimulirati lokalnu ekonomiju i razvoj OPG a i zadruga, Grad pod našom vlašću aktivno će raditi na edukaciji, senzibiliziranju i poticanju privatnog sektora za iskorak prema lokalnoj i zelenoj nabavi i proizvodnji.
